Kašalj, otežano disanje i stezanje u grudima simptomi su koji često znaju zbuniti pacijente, pa se postavlja pitanje u čemu je razlika između bronhitisa i astme. Iako oba stanja zahvataju dišne puteve i izazivaju upalu, radi se o potpuno različitim bolestima s različitim uzrocima, tokom i terapijom.

Ključna razlika leži u porijeklu – bronhitis je najčešće posljedica infekcije ili dugotrajnog nadraživanja, dok je astma hronična bolest koja se vezuje za preosjetljivost i alergijske reakcije. Oba stanja dijele slične znakove poput kašlja, zviždanja i nedostatka zraka, ali se bronhitis prepoznaje po iskašljavanju sluzi koja može biti prozirna, bijela ili žućkasto-zelena, dok su uz akutni bronhitis često prisutni i temperatura, jeza i bolovi u tijelu.

Astma, s druge strane, dolazi u napadima – simptomi se javljaju povremeno, najčešće nakon izlaganja okidačima poput polena, dima ili fizičke aktivnosti, i mogu trajati od nekoliko minuta do nekoliko dana. Tačan uzrok astme nije u potpunosti razjašnjen, ali se zna da kombinacija genetike i faktora iz okoline igra veliku ulogu, a rizik povećavaju porodična historija astme, alergije, ekcemi, pušenje i izloženost hemikalijama.

Kod bronhitisa, akutni oblik najčešće izazivaju virusi prehlade i gripe, rjeđe bakterije, dok hronični bronhitis nastaje usljed dugotrajnog udisanja iritansa poput duhanskog dima, zagađenog zraka ili prašine. U rizične grupe spadaju pušači, osobe sa drugim plućnim bolestima, starije osobe i oni koji rade u zagađenom okruženju.

Kada simptomi potraju, neophodno je obratiti se ljekaru koji će dijagnozu postaviti pomoću spirometrije, rendgenske snimke pluća, analize iskašljaja i alergoloških testova. Liječenje akutnog bronhitisa uključuje mirovanje, unos tečnosti i lijekove protiv bolova i temperature, dok se antibiotici rijetko propisuju, a lijekovi protiv kašlja samo u slučaju potrebe.

Za astmu i hronični bronhitis cilj terapije je proširiti dišne puteve i smanjiti upalu – koriste se kratkodjelujući i dugodjelujući bronhodilatatori, kortikosteroidi u obliku inhalatora, a kod alergijske podloge i imunoterapija. Ljekarska pomoć je obavezna ako kašalj traje duže od nekoliko sedmica, javi se osjećaj gušenja, zviždanje ili bol u grudima, te ako se simptomi pogoršavaju.