Nova upozorenja: Ultra-prerađena hrana povezana s bolestima srca i Parkinsonovom bolešću

Dvije nove studije o ultra-prerađenoj hrani povezuju je s većim rizikom od razvoja srčanih bolesti i Parkinsonove bolesti.

Ultra-prerađena hrana čini oko 70 posto američke prehrambene ponude, pa ju je teško u potpunosti izbjeći.

No, pretjerana konzumacija može uticati na zdravlje srca i mozga povećavanjem upale, oksidativnog stresa i insulinske rezistencije.

Ako niste pratili novosti iz oblasti zdravlja, evo kratkog rezimea: ultra-prerađena hrana nije dobra za vaše zdravlje. Studije su je već povezale s nizom problema, uključujući dijabetes, povećan rizik od raka, pa čak i ubrzano starenje. S obzirom na to da do 70% prehrambenih proizvoda u Americi spada u ovu kategoriju, izbjegavanje ove hrane postaje izazov.

Zato je važno razumjeti šta tačno spada u ultra-prerađenu hranu.

Šta je ultra-prerađena hrana?

Ultra-prerađena hrana obuhvata proizvode koji su prošli više industrijskih obrada i sadrže sastojke koji se ne koriste u domaćoj kuhinji – poput umjetnih zaslađivača, boja, aroma, emulgatora i pojačivača okusa. Ove namirnice su često vrlo ukusne, dugotrajne i jeftine, ali nutritivno siromašne. Primjeri uključuju gazirane sokove, čips, instant supe, industrijske kekse, slatke žitarice za doručak, paštete, viršle, smrznute pizze i mnoge umake kao što su kečap i majoneza.

---

Dva nova istraživanja ističu zašto bi trebalo ozbiljno razmotriti smanjenje unosa takve hrane.

Studija o srčanim oboljenjima, predstavljena na godišnjem sastanku Američkog koledža za kardiologiju u maju, analizirala je podatke od preko 8 miliona odraslih osoba. Istraživači su otkrili da je svaki dodatni unos od 100 grama ultra-prerađene hrane dnevno bio povezan s:

• 14,5% višim rizikom od visokog pritiska

• 5,9% većim rizikom od kardiovaskularnih događaja

• 19,5% višim rizikom od bolesti probavnog sistema

• 2,6% višim rizikom od smrtnosti iz bilo kojeg uzroka

Također je zabilježena povezanost s povećanjem rizika od gojaznosti, dijabetesa, depresije i anksioznosti.

U drugoj studiji, objavljenoj u časopisu Neurology, naučnici su 26 godina pratili gotovo 43.000 osoba. Oni koji su konzumirali 11 ili više porcija ultra-prerađene hrane dnevno imali su 2,5 puta veći rizik od pojave ranih simptoma Parkinsonove bolesti u poređenju s onima koji su jeli manje od tri porcije dnevno.

Jedna porcija, kako su autori naveli, može uključivati i samo kašiku kečapa ili 30 grama čipsa – što znači da se broj porcija može brzo nakupiti tokom dana.

Zašto ova hrana šteti zdravlju?

Stručnjaci ističu da ultra-prerađena hrana može izazvati hronične upalne procese, oksidativni stres i insulinsku rezistenciju — sve faktore koji štetno djeluju na kardiovaskularno i moždano zdravlje. Također, s obzirom na visok sadržaj masti, šećera i aditiva, ona preopterećuje organizam i često zamjenjuje unos nutritivno bogatijih namirnica.

„Postoji takozvana doza-odgovor veza — što više jedete ultra-prerađene hrane, to je veći rizik za negativne zdravstvene ishode“, pojašnjava nutricionistica Sonya Angelone.

Šta učiniti?

Dobra vijest je da čak i umjereno smanjenje unosa može imati pozitivan učinak. Nutricionisti preporučuju postepeno smanjivanje ovakvih proizvoda u korist cjelovitih, minimalno prerađenih namirnica — poput voća, povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki i orašastih plodova.

„Umjesto da se fokusiramo na ono što treba izbaciti iz ishrane, trebamo razmišljati o tome šta treba dodati — a to su prirodne, biljne, neprerađene namirnice“, zaključuje nutricionistica Keri Gans.