Na lokalitetu nekadašnjeg ozloglašenog lovačkog doma na Mostini, u opštini Čajniče, danas je održana komemoracija povodom 34. godišnjice stradanja Bošnjaka, jednog od najtežih ratnih zločina na tom području.

Program, koji su organizovali Medžlis Islamske zajednice Čajniče, Muftijstvo goraždansko i Udruženje građana za povratak u Čajniče, uključio je učenje dove za šehide, nakon čega su porodice ubijenih, predstavnici Islamske zajednice i brojne delegacije položili cvijeće na mjestu gdje su 1992. godine ubijena 42 civila u zgradi bivšeg lovačkog doma.

Milada Velić, čiji je otac Zijad Velić ubijen, podsjetila je na patnju svoje porodice i sudbinu Bošnjaka iz Čajniča. Kazala je da je njen otac bio zatvoren na Mostini, mučen, odveden u Pljevlja, a potom vraćen i ubijen, dok je njena majka bila svjedok hapšenja ljudi u logoru. Porodica je starosjedilačka u Čajniču stotinama godina; u Drugom svjetskom ratu izgubila je šest amidža, a u ovom ratu i oca. Dodala je da je otac više puta mučen, da mu je izbijeno oko, te da je nakon bitke na Goraždu doveden iz Pljevalja i ubijen u masakru.

Velić je istakla da su posmrtne ostatke oca pronašli tek nakon druge ekshumacije, koja je provedena u okviru postupka protiv Kornjače i ostalih. Prepoznat je po zubima i zlatnom mostu, a sahranjen je na šehidskom mezarju Kovači. Njen brat je barem dobio mjesto za oproštaj, dok mnoge porodice, poput tetke Džambegović, nisu pronašle svoje najmilije i nemaju mezar.

Sulejman Homoraš, koji je i sam bio zatvoren na Mostini, svake godine dolazi na ovo mjesto. Još uvijek traga za posmrtnim ostacima amidže Ramiza Homoraša i šure Hajrudina Trga. Kazao je da je bio zatvoren na Mostini, ali ga je jedan Srbin izveo dan prije egzekucije 1992. godine, tako da ga je samo 24 sata dijelilo od smrti. Dok je živ, dolazit će ovdje da čuva uspomenu na ubijene.

Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Čajniče Avdo Šišić podsjetio je da porodice žrtava ni nakon više od tri decenije nisu pronašle posmrtne ostatke svih ubijenih.

Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, na području Čajniča prijavljeno je 138 nestalih osoba. Do danas je identificirano 90 žrtava – 68 muškaraca i 22 žene – dok je sudbina 48 Čajničana potpuno nepoznata.

Šišić je poručio da je kultura sjećanja važna za očuvanje istine o događajima. Naglasio je da ga posebno boli šutnja o počinjenim zločinima i izostanak kajanja odgovornih, te da je obilježavanje institucija najmanje što se može učiniti.

Jedini bošnjački odbornik u Skupštini opštine Čajniče Izet Alihodžić istakao je da su ljudi na taj lokalitet dovođeni bez ikakvog razloga, maltretirani, mučeni i na kraju ubijeni. Rekao je da se svake godine ponavlja isto obilježavanje iste tragedije, koja za porodice postaje sve traumatičnija. Ocijenio je da nema značajnijih pomaka ni u procesuiranju odgovornih ni u pronalasku masovnih grobnica, te apelovao na sve koji znaju gdje se one nalaze da to prijave nadležnima kako bi tijela bila dostojno ukopana.

Za zločine počinjene na području Čajniča osuđeni su Milorad Živković, Milun Kornjača, Marjan i Slavko Jovanović na kazne zatvora od šest do 11 godina, dok su Duško Tadić i Stevo Jovanović oslobođeni optužbi.

Sud BiH je 2015. godine potvrdio optužnicu protiv Duška Kornjače, optuženog za progon nesrpskog stanovništva sa područja Čajniča u okviru širokog i sistematičnog napada. On je i dalje nedostupan pravosudnim organima BiH, iako je poznato da živi u Srbiji.

U okviru programa obilježavanja, večeras će u Centru za kulturu Goražde biti održana svečana premijera dokumentarnog filma “Mrak nad Čajničem” autora Avda Huseinovića.