Xi Jinping i Vladimir Putin razmijenili su pisma s čestitkama u nedjelju, neposredno prije nego što ruski lider treba doputovati u Peking. Njegova posjeta dolazi svega četiri dana nakon što je Donald Trump napustio Kinu nakon samita visokog rizika.

Kineski državni mediji prenijeli su Xiovu poruku da se saradnja dvije zemlje nastavlja jačati i produbljivati, uz podsjetnik da se ove godine obilježava tri decenije strateškog partnerstva između Pekinga i Moskve, prenosi britanski Guardian.

Kako je novinarima saopćio Yuri Ushakov, savjetnik Kremlja, Putin će u Kinu stići u utorak navečer, a sastanak sa Xijem je zakazan za srijedu ujutro. Ushakov je istakao da će se lideri dotaknuti svih segmenata međusobne saradnje, među kojima je i planirani projekat gasovoda Power of Siberia 2.

U ponedjeljak je kineski tabloid Global Times objavio analizu u kojoj se tvrdi da Peking “ubrzano preuzima ulogu globalnog diplomatskog centra”. Dodaje se kako su uzastopne posjete Trumpa i Putina privukle ogromnu pažnju, a stručnjaci smatraju da je izuzetno rijetko u eri nakon Hladnog rata da jedna država primi lidere Amerike i Rusije u roku od sedam dana.

Sve dublje veze između Kine i Rusije izazivaju nemir na Zapadu, naročito nakon što je Moskva 2022. pokrenula sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu. Zapadni diplomati i analitičari smatraju da Peking svojom ekonomskom i diplomatskom podrškom doprinosi nastavku rata. Xi i Putin su se sastali više od 40 puta, što je znatno češće od susreta kineskog lidera sa zapadnim kolegama.

Prema podacima organizacije Center for Research on Energy and Clean Air, Kina je od početka sukoba kupila ruska fosilna goriva u vrijednosti većoj od 367 milijardi dolara. Ove kupovine su ojačale energetsku sigurnost Pekinga, koja je postala ključna nakon što je bliskoistočna kriza blokirala transport nafte kroz Hormuški moreuz.

Čini se da ukrajinski rat i odnosi Kine i Rusije nisu dominiraji razgovorima između Trumpa i Xija prošle sedmice. U kineskom saopćenju nakon samita ukratko se pominje “ukrajinska kriza”, dok američko saopćenje uopće ne spominje ovo pitanje.

Fokus američko-kineskih razgovora bio je na trgovinskim pitanjima, Tajvanu i sukobu na Bliskom istoku. Trump je izjavio da se Kina slaže s njegovim stavom o potrebi ponovnog uspostavljanja prolaza kroz Hormuški moreuz.

Xi je izvršio pritisak na Trumpa u vezi s Tajvanom, upozoravajući da bi nepravilno rješavanje ovog pitanja moglo dovesti do sukoba. Trump je nakon posjete izjavio da još nije donio odluku o milijardskom sporazumu o isporuci oružja Tajvanu. Obustava prodaje oružja bila bi veliki uspjeh za Peking, koji želi preuzeti kontrolu nad samoupravnim ostrvom, što većina Tajvanaca odbija.

Joseph Webster, viši saradnik Atlantic Councila, u svom biltenu napisao je da bi Tajvan mogao biti skrivena tema sastanka Xija i Putina. Prema Websteru, Kina bi mogla nastojati da s Rusijom dogovori nove ugovore o fosilnim gorivima kako bi obezbijedila energetske resurse u eventualnom budućem konfliktu.

Webster je dodao da bi povećanje kapaciteta ruskih naftovoda prema Kini znatno unaprijedilo kinesku sigurnost snabdijevanja naftom u slučaju eskalacije oko Tajvana. Također je istakao da Rusija već duže vremena pokušava ubijediti Kinu da krene s projektom gasovoda Power of Siberia 2, koji bi mreži dodao 50 milijardi kubnih metara gasa godišnje.