Po prvi put u Federaciji Bosne i Hercegovine na stolu je Prijedlog zakona o vanrednoj upravi, čiji je cilj spriječiti stečaj i gašenje kompanija, te ublažiti posljedice po kooperante zeničke Željezare. Sindikalne organizacije pozdravile su ovu inicijativu, dok Uprava Nove Željezare i dalje insistira na stečaju i najavljuje odštetne zahtjeve vrijedne stotine miliona konvertibilnih maraka. Riječ je o modelu poznatom pod nazivom “lex Željezara”, koji je rađen po uzoru na hrvatski “Agrokor”.

Zakon predviđa poseban, jednokratan i sudski kontrolisan postupak u kojem Vlada Federacije imenuje vanrednog upravnika za Novu Željezaru.

Ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Vedran Lakić (SDP) naglasio je kako je svrha zakona stabilizacija poslovanja. “Prijedlog zakona omogućava očuvanje vrijednosti kompanije kao poslovne cjeline, nastavak rada pod nadzorom vanrednog upravnika i suda, privremenu zaštitu od prinudnih naplata kroz moratorij, transparentno utvrđivanje potraživanja te izradu plana restrukturiranja radi oporavka i povoljnijeg namirenja povjerilaca”, kazao je Lakić.

Optužbe Uprave

Iz Uprave Nove Željezare stigle su oštre kritike na račun Vlade Federacije. Tvrdi se da je zakon neustavan, da se primjenjuje retroaktivno i da predstavlja nacionalizaciju, uz prijetnje da će, ukoliko se ne postigne dogovor pod uslovima Vlade, biti usvojen zakon kojim bi većinski vlasnik izgubio svoja prava.

U saopćenju Uprave navodi se da Vlada nije preuzela nikakve finansijske obaveze za održavanje integralne proizvodnje čelika. “Ukoliko prijedlog zakona bude usvojen, uspostavljanje privremene uprave može samo odgoditi otvaranje stečajnog postupka do perioda nakon izbora u oktobru, što je i osnovni cilj, te stvoriti ogromne gubitke koji će se pokrivati iz stečajne mase”, poručuju iz Uprave.

Pravni model

Pravnici, pozivajući se na primjer hrvatskog Agrokora, tvrde da je lex specialis za hitno rješavanje statusa Željezare apsolutno opravdan i zakonski utemeljen. Advokat Damir Sakić istakao je da je međunarodna praksa već potvrdila ovakve modele, navodeći presudu Visokog trgovačkog suda u Londonu koja je priznala “lex Agrokor” i utvrdila da se radi o propisu koji štiti najbolji interes kompanije i povjerilaca. Ekspert za ustavno i međunarodno pravo Davor Trlin smatra da su ovakve mjere opravdane samo pod određenim uvjetima, odnosno kod kompanija čiji bi kolaps izazvao teške posljedice po zaposlene, dobavljače i ključne sektore privrede.

Sindikalna upozorenja

Stručnjaci pojašnjavaju da ovaj postupak nije konfiskacija niti nacionalizacija imovine, jer država ne stiče vlasništvo, već se radi o privremenoj intervenciji s ciljem restrukturiranja i očuvanja radnih mjesta. Sindikati, međutim, tvrde da novoj upravi Nove Željezare to nikada nije bio cilj, jer su ukinuli integralnu proizvodnju i smanjili broj radnika za 1.198. Predsjednik Sindikata Nove Željezare Zenica Rašid Fetić rekao je da su radnici razočarani postupcima Uprave. “Gospodin Hamzić je tražio halala od radnika, priznao svoj najveći poraz i da više ne može. Vlada se tada uključila i ponudila rješenje, a sada se ponovo traži izlaz koji vodi ka gašenju radnih mjesta i slanju ljudi na biro”, kazao je Fetić.

Posljedice po industriju

Na zavodu za zapošljavanje ne bi završili samo radnici Nove Željezare. Direktno je povezana Toplana Zenica, koja je već podnijela prijedlog za predstečajni postupak, kao i Željeznice Federacije BiH. Gašenjem Koksare i Željezare, Željeznice Federacije ostaju bez desetina miliona maraka prihoda, a ugroženo je više od 50 hiljada radnih mjesta.