Vitamin D već godinama spada među najpopularnije dodatke ishrani, a često ga nazivaju i „vitaminom sunca“. Iako brojne studije potvrđuju njegovu važnu ulogu za zdravlje kostiju, imunitet i srce, stručnjaci upozoravaju da nije riječ o čudotvornom lijeku za sve zdravstvene probleme.

Najnovija istraživanja ukazuju da bi vitamin D mogao igrati značajnu ulogu u prevenciji dijabetesa, zaštiti mozga i ublažavanju upalnih bolesti crijeva, ali rezultati i dalje zahtijevaju dodatne potvrde.

Prevencija dijabetesa zavisi od genetike

Studija objavljena u aprilu 2026. godine u časopisu JAMA Network Open pokazala je da učinak vitamina D može zavisiti od genetskog profila pojedinca.

Naučnici su otkrili da su osobe s određenim varijantama receptora za vitamin D (AC ili CC) imale čak 19 posto manji rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 ako su svakodnevno uzimale 4.000 IU vitamina D.

Kod ostalih učesnika nije zabilježen značajan efekat.

Stručnjaci, međutim, upozoravaju da pretjerano uzimanje vitamina D može biti opasno i izazvati nuspojave poput mučnine, povraćanja i slabosti. Zbog toga se suplementacija ne preporučuje bez konsultacije s ljekarom.

Važno je naglasiti i da na razvoj dijabetesa utiču brojni faktori – ishrana, fizička aktivnost, genetika, kvalitet sna i tjelesna težina – pa sam dodatak ishrani nije dovoljan za prevenciju bolesti.

Vitamin D i Alzheimerova bolest – postoji li veza?

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Neurology Open Access ispitivalo je može li vitamin D imati zaštitnu ulogu za zdravlje mozga.

Rezultati su pokazali da su osobe koje su u srednjim godinama imale više razine vitamina D kasnije imale niže razine tau proteina – jednog od glavnih biomarkera Alzheimerove bolesti.

S druge strane, nije pronađena povezanost između vitamina D i beta amiloida, još jednog važnog pokazatelja povezanog s Alzheimerovom bolešću.

Istraživači smatraju da bi rano otkrivanje i liječenje manjka vitamina D moglo pomoći u smanjenju rizika od demencije. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je riječ o manjoj studiji te da na rezultate mogu uticati i drugi čimbenici, poput zdravijih životnih navika osoba koje imaju više razine vitamina D.

Primjera radi, ljudi s višim razinama vitamina D često više borave na otvorenom, fizički su aktivniji i imaju kvalitetniju ishranu, što samo po sebi pozitivno djeluje na zdravlje mozga.

Vitamin D kod upalnih bolesti crijeva

Treće istraživanje, objavljeno u časopisu Cell Reports Medicine, bavilo se učinkom vitamina D kod upalnih bolesti crijeva poput Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa.

Tokom 12 sedmica istraživači su pratili 48 odraslih osoba i otkrili da vitamin D može pomoći u smanjenju upale crijeva i poboljšanju imunološke ravnoteže.

Vitamin D povećao je razinu antitijela IgA, a smanjio razinu IgG, čime je organizmu pomogao da „prepozna“ korisne crijevne bakterije i smanji pretjerane imunološke reakcije.

Za razliku od standardnih terapija koje uglavnom djeluju tako što potiskuju imunološki sistem, ovaj pristup pokušava razviti takozvanu „imunološku toleranciju“ – odnosno omogućiti mirniji suživot imunološkog sistema i crijevnih bakterija.

Iako je riječ o preliminarnim rezultatima, istraživanje otvara mogućnost da vitamin D jednog dana postane dodatna terapijska opcija za osobe s kroničnim upalnim bolestima.

Iako nova istraživanja pokazuju obećavajuće rezultate, stručnjaci naglašavaju da vitamin D nije univerzalno rješenje za sve zdravstvene tegobe. Njegov učinak može zavisiti od genetike, životnih navika i općeg zdravstvenog stanja.