Kubanski lider Miguel Díaz-Canel izjavio je kako bi bilo kakva vojna akcija Sjedinjenih Američkih Država protiv njegove zemlje izazvala masovno stradanje s nepredvidivim ishodom, ističući da Kuba ima potpuno pravo na samoodbranu. On je na društvenoj mreži X napisao da su prijetnje američkog napada dobro poznate te da već samo njihovo izricanje predstavlja kršenje međunarodnog prava.

Díaz-Canel je ponovio kako Havana nikada nije ugrožavala nijednu državu, pa ni SAD, niti ima ikakve napadačke namjere. „Kuba, koja već godinama trpi sveobuhvatnu američku agresiju, ima apsolutno pravo da se odbrani u slučaju vojnog udara. No, to se ne smije zloupotrijebiti kao opravdanje za rat protiv kubanskog naroda“, poručio je.

Njegove riječi dolaze ubrzo nakon što je američki portal Axios, pozivajući se na nepotvrđene obavještajne podatke, objavio da je Kuba nabavila više od 300 borbenih dronova i da razmatra njihovu upotrebu protiv američkih meta poput baze Guantanamo, ratnih brodova i lokacije Key West na Floridi. Isti izvor navodi da američki zvaničnici ne smatraju Kubu neposrednom opasnošću, ali da u Havani sve češće raspravljaju o dronovskom ratovanju i da su od Rusije zatražili dodatne bespilotne letjelice i vojnu opremu.

Kubanske vlasti su oštro demantovale navode iz izvještaja nazvavši ih „kontradiktornim dezinformacijama“. Ministar vanjskih poslova Bruno Rodríguez Parrilla na mreži X je optužio Washington da „iz dana u dan kreira lažni narativ“ kako bi opravdao nemilosrdnu ekonomsku blokadu i mogući vojni napad na Kubu.

Cijela situacija odvija se u kontekstu teške ekonomske krize na Kubi, koju muče redukcije struje te nestašice hrane i goriva. Energetski problemi su se dodatno produbili nakon što su SAD u januaru srušile Nicolása Madura s vlasti u Venezueli, koja je bila ključni snabdjevač Kube, te zaprijetile carinama svim zemljama koje Havani prodaju naftu.