Dr Kyle Staller, gastroenterolog iz bolnice Massachusetts General u Bostonu, kaže kako mu se pacijenti ne žale samo na probavne smetnje, već i na probleme s mozgom.

Sindrom iritabilnog crijeva i druge probavne disfunkcije često su praćene mentalnom maglom. Osobe koje pate od zatvora i nadutosti opisuju „osjećaj težine koji ih pritiska i fizički i psihički”, objašnjava Staller.

„Mnogi moji pacijenti govore o problemima poput umora, magle u glavi i osjećaja tromosti”, dodao je.

Naučnici sve više napreduju u razumijevanju kako veza između mozga i probavnog sistema utječe na naše cjelokupno zdravlje. Ovu vezu nazivaju osovinom crijevo-mozak, a dokazano je da igra važnu ulogu u podršci imunološkom sistemu, anksioznosti, depresiji, metabolizmu i prevenciji bolesti. Također može utjecati na mentalnu jasnoću.

Pitali smo naučnike i kliničare šta treba znati o crijevima i magli u glavi.

Kako djeluje osovina crijevo-mozak? Hiljade vlakana koja povezuju mozak i trbuh poznata su kao vagusni živac, glavni put ove komunikacije. Kao glavni nerv parasimpatičkog sistema, pomaže tijelu da se odmori, probavi hranu i suzbije upalu.

Signali putuju naprijed-nazad između crijeva i mozga putem hormona stresa i imunih ćelija. Crijevne bakterije proizvode hemijske glasnike poput serotonina, dopamina i GABA-e koji djeluju na nervni sistem. Kada uđu u krvotok ili podstaknu vagusni nerv, mogu poboljšati raspoloženje, podstaći motivaciju i smiriti nervni sistem.

Ova stalna komunikacija održava tjelesne sisteme u ravnoteži.

„Moždana magla je rezultat loših veza između crijeva i mozga”, kaže Gerard Clarke, profesor neurobihevioralne nauke na University College Cork u Irskoj, koji proučava uticaj crijevnih bakterija na mozak i ponašanje.

Neki uzroci probavnih problema povezani su i s moždanom maglom, uključujući lošu ishranu, hormonske promjene povezane s menopauzom, anksioznost i infekcije.

Disfunkcija autonomnog nervnog sistema – krovni termin za poremećaje koji otežavaju kontrolu srčanog ritma, krvnog pritiska i temperature – može uzrokovati i probavne probleme i maglu u glavi, navodi Staller.

Nije sasvim jasno kako probavna disfunkcija dovodi do magle. Kod ljudi s probavnim smetnjama poput sindroma iritabilnog crijeva nervi u crijevima postaju osjetljiviji. Kako crijeva šalju signale uznemirenosti mozgu, ti signali se pojačavaju.

„To je poput mikrofona postavljenog preblizu zvučnika”, objašnjava Staller. „Mali signali se pojačavaju i brzo postaju nepodnošljivi.” To može učiniti probleme poput plinova ili nadutosti bolnim i na kraju ometajućim, što vjerovatno vodi ka magli u glavi, dodaje.

Studija objavljena u oktobru pokazala je da više od polovine od stotinu učesnika iskusi maglu u glavi uz IBS ili gastroparezu, hronično stanje u kojem želudac teško prazni sadržaj u tanko crijevo.

Mikrobiom čine trilioni bakterija, virusa i gljiva koji nastanjuju crijevni trakt. Raznovrstan mikrobiom pomaže u zaštiti od bolesti, smanjenju upala te proizvodnji i regulaciji neurotransmitera koji utječu na raspoloženje i funkciju mozga.

Signali iz naših mikroba mogu djelovati na mnoge dijelove mozga povezane s maglom, uključujući hipokampus (odgovoran za učenje i pamćenje), prefrontalni korteks (povezan s donošenjem odluka i jasnoćom misli) i amigdalu (središte za obradu straha i anksioznosti).

Ponekad, kažu stručnjaci, naš mikrobiom izlazi iz ravnoteže zbog problema s ishranom, stresom, manjkom sna ili vježbanja, lijekova, menopauze, infekcije ili hronične upale.

Jedna vrsta neravnoteže u crijevnoj mikrobnoj zajednici jeste prekomjerni rast bakterija u tankom crijevu (SIBO), koji može izazvati nadutost i proljev.

U maloj studiji iz 2018. godine sa četrdesetak učesnika, istraživači su otkrili vezu između magle u glavi i SIBO-a kod pacijenata koji su uzimali probiotike. Simptomi su se poboljšali nakon uzimanja antibiotika i prestanka probiotika.

Umjesto da se koloniziraju u debelom crijevu, probiotici su se nakupili u tankom crijevu i proizvodili previše D-mliječne kiseline, koju je ljudima teško metabolizirati, rekao je dr Satish Rao, gastroenterolog i profesor medicine na Augusta University u Georgiji, glavni autor rada.

„Kad se nakupi, postajete magloviti”, dodaje.

Neki ljudi pretpostavljaju da je uzimanje probiotika korisno za probavu, posebno nakon antibiotika. Iako su probiotici u određenim kontekstima pokazali korist, trenutno nema dovoljno naučnih dokaza koji bi podržali njihovu široku upotrebu, kažu stručnjaci.

Hoće li poboljšanje zdravlja crijeva smanjiti mentalnu maglu? Moguće je. Iako naučnici nisu otkrili specifičan način da se putem crijeva cilja magla u glavi, rad na održavanju zdravih crijeva može podržati jasniji um.

Da biste to postigli, jedite zdravu hranu koja hrani crijevne mikrobe, savjetuje Clarke. Mikrobi se oslanjaju na vlakna kao važan izvor hranjivih tvari – zato jedite hranu bogatu vlaknima poput povrća, graha, orašastih plodova i cjelovitih žitarica. Također pomaže dodavanje više fermentirane hrane poput jogurta, kefira, kiselog kupusa i kimchija.

Megan Riehl, psihologinja sa Univerziteta Michigan specijalizirana za gastrointestinalne poremećaje, predlaže i dovoljno sna, umjerenu tjelovježbu te „blago čišćenje ishrane”, poput ograničenja unosa kofeina, alkohola i ultraprerađene hrane s malo vlakana.

Staller se također zalaže za dobru ishranu: „Zdrave, biljne prehrane vjerovatno će i dalje pokazivati korist i izdržati test vremena naspram prolaznih trendova.”