Prema najnovijim podacima Eurostata, više od petine radno aktivnih u Evropi nema slobodan vikend – tačnije, 21,3 posto zaposlenih i samozaposlenih redovno radi subotom i nedjeljom.

Prednjači Grčka s čak 41 posto, dok Bosna i Hercegovina s 33 posto dijeli drugo mjesto s Maltom, Kiprom i Sjevernom Makedonijom, koje imaju 32 posto.

Na suprotnom kraju su sjeverne i istočne zemlje – Litvanija s četiri, Mađarska sa sedam i Poljska sa 7,5 posto radnika koji rade vikendom.

Vlasnici biznisa imaju znatno manje slobodnih vikenda od zaposlenih: 46 posto njih radi vikendom, u odnosu na 18,5 posto zaposlenih.

Kada se posmatraju samo zaposlenici, Grčka, Kipar, Sjeverna Makedonija i BiH ponovo su u vrhu s više od 30 posto, a slijede Švicarska i Malta s nešto manje od 29 posto.

Među samozaposlenima i poslodavcima Grčka je uvjerljivo prva s 75 posto, a iza nje su Belgija sa 66 i Francuska s 60 posto.

Iako rad vikendom ne mora automatski značiti duže radno vrijeme, kod Grka se ti podaci podudaraju s činjenicom da rade više sati od bilo koga drugog u Evropskoj uniji.

Rad vikendom u velikoj mjeri zavisi od sektora – gotovo polovina zaposlenih u uslugama i prodaji (47,6 posto) i u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (47,2 posto) redovno radi vikendom, dok je među radnicima u jednostavnim zanimanjima taj udio 25,7 posto.

Istovremeno, u Evropi jača trend skraćivanja radne sedmice. Poljska je ljetos pokrenula pilot-projekat s 90 kompanija i oko 5.000 zaposlenih, u kojem se radna sedmica smanjuje sa 39 na 35 sati bez smanjenja plata.

Zaposleni su mogli birati između rada od šest sati dnevno, trodnevnog vikenda ili dodatnih slobodnih dana. Svako radno mjesto dobilo je do 210.000 eura pomoći, a rezultati će biti analizirani 2027. godine.

Prije Poljske, četvorodnevnu radnu sedmicu testirale su Velika Britanija, Njemačka, Portugal, Island, Francuska i Španija.