Mljekarski problemi

Mljekarski sektor u krizi: Pomaže li država dovoljno?

Mljekarski sektor u krizi: Pomaže li država dovoljno?

prije 2 sata
Staklena boca punjena mlijekom od badema i čaša sa slamčicom punjena istim mlijekom, okružena bademima i ukrasnim cvijećem na drvenoj dasci.
Podijeli vijest:

U Bosni i Hercegovini mljekari su izrazili zabrinutost zbog poteškoća u plasmanu mlijeka, pri čemu kao glavni problem navode prekomjerni uvoz. S druge strane, iz resornog ministarstva tvrde da nema potrebe za gašenjem domaćih farmi, te da je situacija pod kontrolom.

Dok se na policama trgovina sve češće mogu naći uvozni mliječni proizvodi, domaće mlijeko ostaje u višku. Poljoprivrednici su zabrinuti i zbog pada otkupnih cijena, jer višak mlijeka nema ko da preuzme.

Zabrana izvoza i povećane količine

Potpredsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo istakao je kako problem datira od maja prošle godine, kada je Srbija uvela zabranu izvoza bh. mlijeka, a istovremeno iz te zemlje stižu velike količine mlijeka.

Inače, domaća mljekarska industrija godišnje preradi oko 270 miliona litara mlijeka. Međutim, ta količina je sada porasla na preko 320 miliona litara, što dodatno opterećuje tržište.

Reakcija ministarstva

Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva poručuju da nema razloga za uzbunu, jer je u prva tri mjeseca ove godine otkupljeno oko 52 miliona litara mlijeka, što je povećanje od deset posto u odnosu na isti period lani.

Federalni ministar poljoprivrede Kemal Hrnjić (NiP) naglasio je da je Vlada Federacije do sada izdvojila rekordnih 67 miliona KM za poljoprivrednike, kao i dodatna dva miliona KM za preradu.

Prema njegovim riječima, sve to ima za cilj prevazilaženje trenutne situacije kroz proizvodnju mlijeka u prahu i sireva koji nedostaju u domaćoj ponudi. Hrnjić je dodao da nema potrebe za gašenjem farmi, naprotiv, jačanje domaće proizvodnje ključno je za istiskivanje uvoznih proizvoda s polica.

Stav građana

Prema procjenama, domaći mliječni proizvodi trenutno pokrivaju oko 40 posto bh. tržišta. Građani su po tom pitanju podijeljeni, ali većina ipak preferira domaće proizvode.

„Voljela bih da domaćih proizvoda bude više na policama, to bi sigurno bilo bolje“, izjavila je jedna Sarajka.

„Zbog ove vode dolazim ovdje, iako sam s Otoke. Samo domaće kupujem, drugo me ne interesuje“, navodi drugi građanin.

„Treba osvijestiti ljude da je naše najbolje, uz dužno poštovanje zemalja u regionu“, smatra jedna anketirana žena. „Ja kupujem domaće, sve domaće“, dodala je ista građanka.

Rješenje viška

Poljoprivrednici ističu da je ključno pitanje kako preraditi višak mlijeka u proizvode s dužim rokom trajanja koji se lakše plasiraju, te da na tome moraju zajednički raditi proizvođači i donosioci odluka kako bi se smanjio deficit u vanjskotrgovinskoj bilansi i stabiliziralo domaće tržište.

   Tagovi