Digitalna transformacija više nije tema za budućnost, nego proces koji se već odvija i sve intenzivnije mijenja način rada javne uprave, institucija i privrede u Bosni i Hercegovini, istaknuto je na panelu “Kako zaista provesti digitalnu transformaciju” održanom u petak u Mostaru.

Boris Grbešić, organizator panela, naglasio je kako je digitalna transformacija sadašnjost, a ne budućnost.

Dodao je da ona nije samo tehnološki trend koji tek stiže, već predstavlja novi način razmišljanja, komuniciranja i poslovanja koji već oblikuje svakodnevicu i rad u svim sektorima.

– Svi koji se ne prilagode novom načinu poslovanja, mislim na firme, korporacije i ostale, bojim se da u budućnosti neće imati uspjeha. Današnji panel, iskreno se nadamo, bit će dobra tema, dobra priča i razgovor u kojem ćemo razmijeniti iskustva i probleme s kojima se susreću i javna uprava i poduzeća, te kroz komunikaciju i interakciju vidjeti šta možemo poboljšati i kako se bolje prilagoditi – kazao je Grbešić.

On smatra da Bosna i Hercegovina nije u velikom zaostatku za Europom i svijetom po pitanju digitalne transformacije.

– Mislim da smo jako dobri, samo to nismo dovoljno marketinški predstavili. Idemo u dobrom smjeru i u susret tome, a mnoge firme i poduzeća već su uveliko u tom procesu. Ne bih se složio da značajno kaskamo – rekao je Grbešić.

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Zapadnohercegovačkog kantona Vjekoslav Lasić istaknuo je kako se u procesu digitalne transformacije suočavaju s nekoliko ključnih izazova. Kao glavni problem naveo je nedostatak edukacije i nedovoljnu svijest među državnim službenicima o tome šta digitalna transformacija zapravo znači.

Prema njegovim riječima, često postoji i pogrešna percepcija da će uvođenje digitalnih alata dovesti do gubitka radnih mjesta, iako je cilj upravo suprotan – da se kroz digitalizaciju omogući brži, efikasniji i kvalitetniji rad.

– Jedan od izazova je nedostatak vlastitih IT kapaciteta na razini kantona, Federacije i države. Potrebno je raditi na jačanju infrastrukture, a ne sve prepuštati outsourcingu. Važno je i pitanje političke podrške i osiguravanje financijskih sredstava – rekao je Lasić.

Naglasio je da postoji suradnja s drugim kantonima te da su u digitalnu transformaciju ušli po modelu Kantona Sarajevo.

– Kanton Sarajevo je bio lider. Mi smo mu se značajno približili, ako već nismo u istom rangu. Prema informacijama iz razgovora, i Posavski kanton također se okrenuo digitalnoj transformaciji. Riječ je o projektu koji zajedno s UNDP-om provodimo kao pilot projekt digitalne transformacije javnog sektora u BiH – rekao je Lasić.

Istaknuo je da, ako se prate sustavi zemalja u okruženju poput Hrvatske i njihovog e-Građani, postaje jasno u kojem smjeru ide razvoj.

– UNDP razvija platformu koja će objediniti sve usluge koje u digitalizaciji nude kantoni, gradovi i općine. Građani će moći vidjeti šta je potrebno za, primjerice, izdavanje građevinske dozvole – nadležno tijelo, sudska pristojba, dokumentacija, rok rješavanja i osnovni podaci o referentu. Nakon uvođenja registara i interoperabilnosti, omogućit će se digitalno podnošenje zahtjeva putem elektroničkog identiteta – pojasnio je Lasić.

Cilj je da se cijeli postupak završi na istoj platformi, bez fizičkog odlaska na šaltere. – Time se skraćuje put do informacije i rješenja, a građani svoje potrebe ostvaruju brzo, jednostavno i transparentno – dodao je.

Ilija Trninić, savjetnik direktora Agencije za identifikaciju dokumenata, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), istaknuo je da je digitalna transformacija u BiH u posljednje tri godine dobila značajan zamah i da se zemlja može pohvaliti dosadašnjim pothvatima u digitalizaciji.

– Izazov je harmonizacija različitih aktera, poput jedinica lokalne samouprave i drugih institucija koje trebaju ponuditi usluge u digitalnom smislu, što sama agencija ne može. Mi možemo ono što smo do sada uradili. Važno je da proces ide u pravcu harmonizacije s Europskom unijom – kazao je Trninić.

Naglasio je da Agencija ulaže velike napore u kibernetičku sigurnost, koja je ključni faktor u digitalnoj transformaciji.

– Pokrenuli smo projekte na međunarodnoj razini s partnerima iz EU kako bismo obučili zaposlenike, razvili otporne sisteme i odgovorili na potencijalne cyber napade. To je izuzetno važno jer IDDEEA čuva kompletnu bazu podataka građana, pa moramo stalno raditi na sigurnosti. Iako Agencija stoji iza sigurnosti sistema, uvijek moramo biti korak ispred prijetnji – zaključio je Trninić.

Glavni pokrovitelji događaja su vlade HNK i ZHK, dok su pokrovitelji Grad Mostar, Grad Široki Brijeg, Grad Ljubuški i Općina Posušje.