Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt danas je obrazložio svoju ostavku ističući da su pritisci postali toliko snažni da su ugrožavali ne samo njegovu poziciju, već i samu strukturu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Kako je naglasio, osjećaj da raste pritisak na temelje Dejtona bio je ključan za njegovu odluku. Smatrao je da je od velike važnosti osigurati da funkcija visokog predstavnika nastavi postojati.

Schmidt je pojasnio da bi ukidanje Kancelarije visokog predstavnika prije ispunjenja postavljenih ciljeva dovelo u pitanje cijeli Dejtonski sporazum, uključujući i misiju EUFOR-a.

Takav potez bi, prema njegovim riječima, bio neodgovoran u trenutku kada iz Republike Srpske dolaze sve jače secesionističke poruke.

Njemački političar je dodao da za nastavak mandata nije imao dovoljnu podršku, iako su ga podržavale evropske zemlje, posebno Njemačka i Evropska unija. Ipak, kako je rekao, iza scene su se vodili intenzivni razgovori u kojima on nije učestvovao.

Podrška je stizala i iz Londona, Rima i drugih prijestonica, ali su postojali i tajni pregovori koji su uticali na njegovu odluku.

Na pitanje o ruskom zalaganju za zatvaranje OHR-a i porukama iz SAD koje idu u istom smjeru, Schmidt je priznao da nije siguran u ishod, pa ni u mogući raspad Bosne i Hercegovine.

Centrifugalne sile, kako je rekao, vode u neizvjesnom pravcu, ali Bosna danas nije ista kao 1991. godine kada je bila prepuna naoružanja Jugoslavenske narodne armije.

Ponovio je da u BiH ne postoji sukob civilizacija, ali da su muslimanski Bošnjaci izloženi brojnim uvredama koje služe stvaranju atmosfere za otcjepljenje RS-a.

Schmidt je za blokade u radu državnih institucija, posebno Doma naroda, okrivio hrvatske i srpske političare koji su više puta onemogućili kvorum.

Zakonodavci, kako je dodao, nisu usvojili mjere za borbu protiv pranja novca koje je tražio Savjet Evrope, zbog čega će BiH vjerovatno završiti na sivoj listi.

Jedno od ključnih neriješenih pitanja – državna imovina – uskoro bi moglo dobiti rješenje, najavio je Schmidt.

Načelnici općina su nestrpljivi jer ne mogu graditi ni sportske dvorane, pa njegov tim radi na modelu nezavisne komisije koja bi odlučivala o korištenju državnog zemljišta.

Komentarišući Dodikove prijetnje da će proglasiti nezavisnost RS-a ako on nametne zakon o državnoj imovini, Schmidt je rekao da bi to bio casus belli. Međunarodna zajednica će se, uvjeren je, odlučno suprotstaviti takvim pritiscima.

Pitanje državne imovine ostavljeno je domaćim akterima, ali bez napretka jer predstavnici RS-a ne prihvataju da BiH može biti njen titular.

Uz malo sreće, ove godine bi mogla biti donesena odluka o državnoj imovini, optimističan je Schmidt.

Savjet za sprovođenje mira sastaje se početkom juna, kada se očekuje imenovanje novog visokog predstavnika, ali nije isključeno da Schmidt ostane i poslije toga.

Kandidati za ovu funkciju ne rastu na drveću, ali će neko biti pronađen. BiH je još uvijek potreban visoki predstavnik jer su sigurnosna situacija i politički razvoj krhki, a međunarodne institucije pružaju građanima sigurnost.

Svom nasljedniku poručio bi da ne vjeruje obećanjima političara i da ne okleva koristiti svoje nadležnosti.

Govoreći o projektu Južne gasne interkonekcije, za koji mediji tvrde da je bio povod američkog pritiska za ostavku, Schmidt je kazao da se zasniva na šest godina staroj studiji koju je podržala EU. EU se povukla iz projekta, a Amerikanci imaju drugačiji pristup, što im se ne može unaprijed zamjeriti.