Svjetska finansijska tržišta osjećaju ozbiljne posljedice nastavka sukoba između Sjedinjenih Država i Irana, koji traje već mjesecima. Od pada azijskih valuta do gašenja jedne američke niskobudžetne aviokompanije, ovaj rat polako ali sigurno testira izdržljivost globalne ekonomije.

Azijske valute su među najteže pogođenima, s obzirom na to da oko 80 posto nafte koja prolazi kroz Hormuški moreuz odlazi upravo u Aziju. Indonezijska rupija u utorak je potonula na rekordno nizak nivo, dok su valute Indije i Filipina također zabilježile istorijske minimume. Centralne banke su već sedmicama intervenisale na deviznim tržištima, a analitičari Barclaysa predviđaju da će uslijediti dodatne kreativne mjere za podršku lokalnim valutama.

Dodatni pritisak osjeća i Japan, koji oko 95 posto svoje nafte uvozi s Bliskog istoka. Jen je već bio oslabljen niskim kamatnim stopama i planovima premijerke Sanae Takaichi za zaduživanje, a rat je samo pogoršao situaciju. Vlasti su intervenisale dok se jen približavao nivou od 160 po dolaru, ali stručnjaci Macquarie Groupa smatraju da intervencije neće zaustaviti pad jen dok rat ne popusti i dok kamatne stope ne porastu.

Prijetnja novog udara na cijene hrane ponovo se pojavljuje, nakon što su se one tek počele stabilizovati poslije šoka iz 2022. godine izazvanog ruskom invazijom na Ukrajinu. Rat na Bliskom istoku sada ograničava zalihe đubriva i podiže troškove energije, a povratak klimatskog fenomena El Niño mogao bi dodatno pogoršati situaciju. Baltički indeks pomorskog transporta je na najvišem nivou od 2023. godine, a ekonomije u razvoju, gdje hrana ima veći udio u potrošačkoj korpi, bit će najteže pogođene, upozorava James Pomeroy, globalni ekonomist HSBC-a.

Potrošači širom svijeta osjećaju pritisak, a prvi znak je cijena goriva. Prosječna cijena benzina u SAD-u porasla je sa oko tri dolara na preko 4,50 dolara po galonu. Ako trend nastavi i dosegne pet dolara, moglo bi doći do domaćih nemira, što bi moglo natjerati američkog predsjednika da promijeni kurs prema ratu s Iranom, smatra Guy Miller, glavni strateg tržišta Zurich Insurance Group. Rast cijena energenata podići će i cijene kućnih proizvoda, a trgovci pomno prate očekivanja inflacije koja bi mogla natjerati centralne banke na podizanje kamatnih stopa. Prema istraživanju Evropske centralne banke, inflaciona očekivanja za godinu dana unaprijed skočila su na četiri posto u martu, sa 2,5 posto u aprilu.

Vazduhoplovni sektor suočava se s najvećim testom od pandemije COVID-19 2020. godine. Cijene mlaznog goriva porasle su za skoro 84 posto od početka sukoba, a najavljuju se nestašice ako rat ne prestane. Niskobudžetna aviokompanija Spirit Airlines prestala je s radom početkom mjeseca, navodeći rast cijena goriva kao razlog. Iako neki avioprijevoznici tvrde da rizik od prekida snabdijevanja jenjava, evropske aviokompanije i dalje zaostaju – njihove dionice pale su otprilike 14 posto ove godine, dok je šire tržište poraslo tri posto.

Tržišta obveznica su se stabilizovala nakon početnog rasprodaja tokom rata, ali analitičari upozoravaju da se pukotine ponovo pojavljuju. U Britaniji, politički rizik dodatno opterećuje lokalno tržište državnih obveznica. Na američkom tržištu, prinos na desetogodišnje trezorske zapise kreće se oko 4,40 posto, što je otprilike 40 baznih poena iznad nivoa prije rata. Prema Milleru, ako prinosi pređu 4,5 posto, to bi moglo biti opasno za tržišta dionica i kredita, jer je to nivo koji je u prošlosti izazivao poremećaje.