Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković danas je boravio u Briselu na poziv visoke predstavnice EU Kaje Kallas, gdje je prisustvovao neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica Unije i zapadnog Balkana, koji je organizovan uoči sjednice Vijeća za vanjske poslove EU (FAC).

Na ovom skupu razgovaralo se o najvažnijim geopolitičkim izazovima koji pogađaju Evropu i region, jačanju stabilnosti i sigurnosti, te saradnji u okviru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) i Zajedničke sigurnosne i odbrambene politike (ZBOP), uz nastavak angažmana na prioritetima vanjske politike EU.

Konaković je tom prilikom naglasio da Bosna i Hercegovina ostaje čvrsto opredijeljena za evropski put i blisku saradnju sa Unijom, ističući da stabilnost i sigurnost zapadnog Balkana ne mogu biti odvojene od šire evropske sigurnosne arhitekture, te da vjerodostojna politika proširenja ostaje jedan od najefikasnijih mehanizama za dugoročnu stabilnost regiona.

Govoreći o usklađivanju sa ZVSP-om, ministar je kazao da se BiH tokom 2025. uskladila sa 140 mjera ove politike EU, uključujući izjave i odluke, čime je postignuta stopostotna usklađenost, a dodao je da je taj pozitivan trend nastavljen i u 2026. godini.

Osrnuo se i na rusku agresiju na Ukrajinu, naglasivši njene duboke posljedice po evropsku i globalnu sigurnost, te važnost jedinstva partnera, uloge EU u odgovoru na sigurnosne prijetnje i potrebu jačanja otpornosti na hibridne izazove i vanjsko miješanje.

Posebno je ukazao na značaj kontinuirane podrške Dejtonskom mirovnom sporazumu, ustavnom poretku BiH i institucijama koje ga čuvaju, uoči rasprave u Vijeću sigurnosti UN o BiH, kada se očekuje izvještaj visokog predstavnika.

Konaković je upozorio da aktuelna politička situacija u BiH, uključujući izbornu godinu, nosi dodatne rizike zbog zapaljive retorike i osporavanja ustavnog poretka, te je stoga od izuzetne važnosti očuvanje stabilnosti, pravne sigurnosti i institucionalnog kontinuiteta.

U tom kontekstu istaknuo je ulogu Ureda visokog predstavnika (OHR) kao ključnog mehanizma za očuvanje mira, stabilnosti i provedbu Dejtonskog sporazuma, te pozvao zemlje članice EU da se aktivno angažuju u zaštiti integriteta i kapaciteta OHR-a, kao i u procesu imenovanja novog visokog predstavnika, uz posebnu odgovornost država članica Upravnog odbora PIC-a.

Dodao je da je u sadašnjim geopolitičkim okolnostima od velike važnosti jasno i jedinstveno opredjeljenje međunarodne zajednice za nastavak podrške OHR-u.

Na marginama FAC-a, Konaković je učestvovao i na sastanku na visokom nivou Međunarodne koalicije za povratak ukrajinske djece, čiji su domaćini bili Kaja Kallas i evropska komesarka za proširenje Marta Kos, zajedno s ministrom vanjskih poslova Ukrajine Andrijem Sybihom i ministricom vanjskih poslova Kanade Anitom Anand.

U fokusu ovog skupa bila su pitanja nezakonite deportacije i prisilnog premještanja ukrajinske djece od strane Rusije, uključujući sistematske pokušaje prikrivanja njihovog identiteta i boravišta.

U obraćanju, Konaković je izrazio snažnu podršku radu Koalicije, te je podsjetio na iskustvo BiH, istakavši da ovo pitanje za našu zemlju nije apstraktno, već se sjećamo stradanja djece tokom opsade Sarajeva i agresije na BiH.

Naveo je da je prošle sedmice u Sarajevu obilježen Dan sjećanja na 1.601 dijete ubijeno tokom opsade između 1992. i 1995. godine, poručivši da je svako dijete važno, svako ime važno, a svako dijete odvojeno od porodice, identiteta, jezika, doma i zemlje predstavlja ranu za čitavo čovječanstvo.