Broj zatvorenika u Švicarskoj dosegao je historijski vrhunac početkom 2026. godine, saopćio je u ponedjeljak Švicarski savezni statistički zavod (FSO), dok je istovremeno broj kratkih zatvorskih kazni bez uslovnog otpusta pao na najniži nivo otkad postoje mjerenja.

Na dan 31. januara u zatvorima je boravilo 7.119 osoba, što je najveći broj otkako se prati od 1988. godine, navodi se u izvještaju.

Ipak, stopa zatvaranja u odnosu na ukupno stanovništvo i dalje je niža nego prije deset godina, ističu iz zavoda.

Od ukupnog broja pritvorenika, njih 63 posto izdržavalo je zatvorske kazne ili sudske mjere, uključujući i one koje se izvršavaju prije vremena, dok je 31 posto bilo u pritvoru prije suđenja ili sigurnosnom pritvoru. Preostalih šest posto nalazilo se iza rešetaka iz drugih razloga.

Švicarska raspolaže sa 90 operativnih pritvorskih ustanova koje imaju ukupno 7.373 mjesta, a popunjenost je iznosila 97 posto.

U 2025. godini registrovane su 111.962 krivične osude za punoljetne osobe, prema evidenciji zavoda.

Više od polovine osuda (57.150) odnosilo se na prekršaje u cestovnom saobraćaju.

Od 38.406 osuda izrečenih prema Švicarskom krivičnom zakoniku, gotovo polovina ticala se imovinskih delikata, 12 posto krivičnih djela protiv života i tjelesnog integriteta, a tri posto seksualnih delikata.

Broj kratkih bezuslovnih zatvorskih kazni pao je na 2.937 u 2025., što je najniži nivo otkad su 2007. godine uvedene novčane kazne kao alternativa kratkim zatvorskim kaznama.

Uslovne novčane kazne ostale su najzastupljenija sankcija, izrečene 78.693 puta prošle godine. Vlasti navode da se uslovne kazne kasnije opozivaju u samo sedam posto slučajeva, iako su gotovo uvijek praćene bezuslovnom novčanom kaznom.

Zavod je saopćio i da je u 2025. naloženo 2.272 protjerivanja, od kojih je 94 posto bilo prinudno.

Više od polovine tih protjerivanja izrečeno je na periode duže od pet godina, dok je 37 posto protjeranih bilo državljana zemalja EU.