Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 9. maja kako će mađarska kompanija MOL, ukoliko namjerava kupiti ruski udio u Naftnoj industriji Srbije (NIS), biti primorana da rafineriju u Pančevu održava u pogonu. Vučić je naglasio da MOL ima vlastite rafinerije u Bratislavi i Budimpešti i da ne vidi razlog zašto bi ih zanimalo zadržati postrojenje u Srbiji, ali da će to biti uslov za kupovinu.

Vučić je tokom obilaska Sremskog okruga novinarima kazao da se Srbija u pregovorima drži čvrsto i da odbacuje bilo kakve pokušaje odgađanja. Istakao je kako su vlasti odbile prijedlog da se proces prolongira još tri do četiri mjeseca uz angažman nekog biznismena, te poručio da se kupovina mora obaviti odmah ili da će se tražiti alternativna rješenja.

U međuvremenu, u završnici pregovora o prodaji ruskog udjela u NIS-u pojavio se novi kupac – firma “Senator Dva” Ranka Mimovića, koja je navodno poslala ponudu Gaspromnjeftu. Mimović je za Radio Slobodna Evropa potvrdio kratki telefonski razgovor u kojem je ponudio dvije milijarde eura, a u javnosti je ranije predstavljan kao biznismen s nizom firmi u Srbiji i regionu, od kojih su mnoge ugašene, a njegovo poslovanje u Sloveniji povezivano je sa sumnjama na prevaru i pranje novca. Vučić je demantovao da vlast stoji iza te ponude, tvrdeći da Mimovića ne poznaje i da mu ne bi dozvolio kupovinu NIS-a.

Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović ranije je istakla da je pitanje rada rafinerije u Pančevu, jedine rafinerije za preradu nafte u zemlji, jedna od ključnih tačaka sporenja između Beograda i Budimpešte. Prema njenim riječima, Srbija nije zadovoljna ponuđenim prijedlogom koji se tiče te rafinerije. Ruske kompanije Gaspromnjeft i Gasprom drže nešto više od 56 posto akcija NIS-a, a Gaspromnjeft je za Reuters saopštio da u ovom trenutku pregovara isključivo s mađarskim MOL-om.

Konačnu odluku o kupoprodaji udjela u NIS-u donosi američki OFAC, koji mora odobriti transakciju između MOL-a i Gaspromnjefta. NIS se nalazi pod američkim sankcijama od januara 2025. godine, a nakon više odlaganja one su stupile na snagu u oktobru iste godine. Cilj tih sankcija, usmjerenih na ruski energetski sektor, jeste spriječiti Rusiju da dalje finansira invaziju na Ukrajinu.