Intenzivni pregovori u Jerevanu, uz posredovanje Evropske unije, otvorili su put ka potpunoj normalizaciji odnosa između Armenije i Turske, kao i trajnom miru sa Azerbejdžanom, saopćili su zvaničnici. Specijalna predstavnica EU za Južni Kavkaz, Magdalena Grono, ocijenila je da je riječ o strateškom trenutku koji donosi dugo očekivanu stabilnost u regiji. Istakla je da su rukovodstva u Bakuu i Jerevanu pokazala izuzetnu hrabrost u otvaranju novog poglavlja. Ponovno otvaranje granice između Jerevana i Ankare, prema njenim riječima, omogućilo bi Armeniji dublju trgovinsku integraciju i unaprijedilo tranzitne kapacitete. EU se snažno nada napretku kako u mirovnom procesu između Armenije i Azerbejdžana, tako i u potpunoj normalizaciji odnosa između Armenije i Turske.

Proces smirivanja između Ankare i Jerevana usko je povezan sa širim okvirom mira na Južnom Kavkazu. Turska dosljedno koordinira svoje aktivnosti sa Azerbejdžanom kada je riječ o odnosima s Armenijom. Premijer Nikol Pashinyan izrazio je nadu da će 2028. godine posjetiti Azerbejdžan na samitu Evropske političke zajednice. On je naglasio da su Armenija i Azerbejdžan međusobno podržali kandidature za domaćinstvo budućih samita, a prvi put je azerbejdžanski predsjednik učestvovao na događaju u Armeniji putem videokonferencije. Zamjenik ministra vanjskih poslova Vahan Kostanyan istaknuo je brzi porast dijaloga između Ankare i Jerevana u posljednje dvije godine, navodeći kao primjer istorijsku posjetu turskog potpredsjednika Cevdeta Yilmaza. U toku su, kako je rekao, višedimenzionalni razgovori koji uključuju pitanja kulturne baštine i transportne infrastrukture.

Predsjedavajući Odbora za vanjske odnose Armenije, Sargis Khandanyan, uvjeren je da će politika regionalizacije vanjske politike ostati prioritet i nakon predstojećih izbora, bez obzira na moguće promjene vlasti. Izbori 7. juna smatraju se referendumom o Pashinyanovoj politici „Raskršća mira“, koja ima za cilj jačanje povezanosti Armenije sa susjedima. Potpredsjednik Turske Cevdet Yilmaz izjavio je da je normalizacija na Južnom Kavkazu izuzetno vrijedna i da može poslužiti kao primjer cijelom svijetu. Prema njegovim riječima, napredak u odnosima između Azerbejdžana i Armenije, uz paralelne napore sa Turskom, stvara novu atmosferu u regiji. Yilmaz je uvjeren da će od mira imati koristi sve zemlje – Azerbejdžan, Armenija i Turska. Khandanyan je zaključio da, iz njihove perspektive, ne postoji nijedan politički razlog koji bi blokirao ovaj proces.