Dalekometni udar

Ruski brod meta: Ukrajina saopćila da je izvela napad u Kaspijskom moru

Ruski brod meta: Ukrajina saopćila da je izvela napad u Kaspijskom moru

prije 2 sata
Ruski brod meta: Ukrajina saopćila da je izvela napad u Kaspijskom moru
Podijeli vijest:

Ukrajinske oružane snage objavile su da su gađale ruski nosač projektila u Kaspijskom moru, što predstavlja najnoviji napad na udaljene ciljeve u Rusiji.

Taj brod pripadao je ruskoj flotili na Kaspijskom jezeru, koja je ranije služila za lansiranje krstarećih raketa prema ukrajinskoj teritoriji.

Za sada nije poznato u kojoj je mjeri plovilo oštećeno u napadu izvedenom 7. maja, a vijest nije moguće nezavisno potvrditi.

Više od četiri godine otkako je Rusija pokrenula ofanzivu, Kijev je značajno unaprijedio svoj arsenal oružja velikog dometa, ubrzavši proizvodnju kako bespilotnih letjelica tako i projektila.

Predsjednik Volodymyr Zelenskyy je ranije ove sedmice izjavio da su najmanje dvije domaće rakete Flamingo lansirane na vojnu metu u središnjem dijelu Rusije, udaljenu otprilike 1.200 kilometara od granice.

Ukrajinske bespilotne letjelice također su napadale ruska postrojenja za izvoz nafte na Baltiku. Tokom proteklog mjeseca, lokalni guverner to područje je nazvao “prvom linijom” zbog učestalog pojavljivanja ukrajinskih dronova.

Luka Mahačkala, u kojoj je smješten veći dio kaspijske flote, udaljena je oko 1.300 kilometara od teritorije koja je i dalje pod ukrajinskom kontrolom.

Napad se događa u vrijeme dok se Rusija priprema za Dan pobjede, kojim se obilježava poraz nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu.

Iako je pod vladavinom Vladimira Putina ovaj praznik postao jedan od najvažnijih u godini, ovogodišnje proslave će biti skromnijeg obima zbog bojazni da bi Ukrajina mogla pokušati da ih omete.

Na pitanje o pojačanim sigurnosnim mjerama, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je umanjio značaj tih izvještaja.

“Nadležne službe uoči velikih praznika, a posebno možda i najvažnijeg, Dana pobjede u našoj zemlji, uvijek preduzimaju dodatne sigurnosne mjere”, kazao je Peskov.

Ove godine su dodatne mjere uvedene zbog “prilično složene operativne situacije” koja je, kako je rekao, posljedica “terorističke prijetnje” iz Ukrajine.

Kremlj je predložio primirje s Ukrajinom koje bi stupilo na snagu 8. maja, kako bi se poklopilo s prazničnim događajima. Zelenski je odbio taj prijedlog i uzvratio ponudom o prekidu vatre koji bi počeo 6. maja.

Proslavi Dana pobjede uobičajeno prisustvuje veliki broj stranih zvaničnika i šefova država, uključujući lidere pet centralnoazijskih zemalja koje su nekada bile dio Sovjetskog Saveza.

Spisak gostiju koji je Kremlj objavio 7. maja uključivao je manje od deset zvanica, među kojima su bili bjeloruski lider Aleksandar Lukašenko i slovački premijer Robert Fico.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova uputilo je ratoborno upozorenje Kijevu i tamošnjim diplomatskim misijama, prijeteći napadom na ukrajinsku prijestolnicu ukoliko Ukrajina zaista poremeti proslavu 9. maja.

Ukrajina je tokom 7. maja lansirala gotovo 200 dronova na ruske ciljeve, saopćilo je rusko Ministarstvo odbrane.

   Tagovi