Boravak u prirodi, posebno u niskom rastinju i šumama, povećava mogućnost susreta s krpeljima. Njihovo kretanje uslovljeno je temperaturom i vlagom, pa su najaktivniji u proljeće, rano ljeto i ranu jesen.

Najčešći šumski krpelj (Ixodes ricinus), koji prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi, uzročnika Lajmske bolesti, te virus krpeljnog meningitisa. Na obali je rasprostranjeniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus), koji može uzrokovati mediteransku pjegavu groznicu. Najčešće bolesti koje krpelji prenose u Hrvatskoj su lajmska borelioza i krpeljni meningitis, dok su ostale bolesti poput tularemije rijetke i javljaju se samo u endemskim žarištima.

Krpelji se najčešće zadržavaju na lišću i grančicama grmlja, u niskom rastinju i prizemnom sloju šume, obično do visine od jednog metra. Nakon hranjenja na šumskim životinjama i glodarima, prenose zarazu i na ljude putem ugriza.

Posebno su izloženi oni koji često borave u prirodi – šumari, lovci, planinari, vojnici, izletnici, rekreativci i turisti.

Stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih mjera opreza koje znatno smanjuju rizik od ugriza: nosite odjeću dugih rukava i nogavica uvučenih u čarape, te zatvorenu obuću; izbjegavajte tamnu odjeću jer se na njoj krpelji teže primjećuju; krećite se obilježenim stazama i klonite se gustog grmlja; ne sjedajte i ne ležite direktno na travu ili tlo; koristite repelente na koži i odjeći; po povratku obavezno pregledajte cijelo tijelo i odjeću, s posebnom pažnjom na područja iza ušiju, vrata, prepona, pazuha, koljena i pupka; kod djece krpelji su često na glavi jer se igraju u travi; preporučuje se tuširanje neposredno nakon boravka u prirodi.

Šta učiniti ako pronađete krpelja? Obavezno ga uklonite što prije, jer rizik od infekcije raste s dužinom zadržavanja na koži. Prije vađenja operite ruke i dezinficirajte pincetu. Krpelja uhvatite što bliže koži i lagano ga izvucite glatkim pokretom, bez trzaja. Nakon toga dezinficirajte mjesto uboda. Nikako ga ne mažite alkoholom, uljem ili kremama, niti ga palite – time povećavate opasnost od prijenosa zaraze.

Ljekaru se ne morate javljati odmah, osim ako nekoliko dana ili sedmica nakon ugriza primijetite crvenilo kože, osip u obliku prstena, povišenu temperaturu ili jezu. Ti simptomi mogu ukazivati na lajmsku boreliozu, koja se uspješno liječi antibioticima.

Postoji i mogućnost vakcinacije protiv krpeljnog meningitisa. Cjepivo se preporučuje osobama koje često borave u prirodi i izložene su ugrizima u endemskim područjima. Zaštita se postiže s tri doze, a nakon tri do pet godina preporučuje se docjepljivanje jednom dozom. O načinu vakcinacije možete se informirati kod epidemiologa u nadležnom zavodu za javno zdravstvo.