Sezona gripe: Zašto Evropa bilježi pad stope vakcinacije?
Podijeli vijest
Zdravstveni stručnjaci upozoravaju da uprkos proširenju preporuka za vakcinaciju protiv gripe u brojnim evropskim zemljama, stope imunizacije ostaju niske, posebno među rizičnim grupama.
Prema procjenama, svake godine u Evropskoj uniji i Ujedinjenom Kraljevstvu grip uzrokuje više od 27.000 smrtnih slučajeva. Ovogodišnja sezona gripe dodatno opterećuje zdravstvene sisteme već suočene s COVID-19, respiratornim sincicijskim virusom (RSV), norovirusom i drugim infekcijama. Epidemije poput ljudskog metapneumovirusa (HMPV) dodatno komplikiraju situaciju.
Rizične grupe i izazovi
Najugroženije su starije osobe, djeca, trudnice i oni sa oslabljenim imunitetom ili hroničnim oboljenjima. Iako su mnoge zemlje proširile preporuke, poput uključivanja djece u vakcinacione programe, podaci Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) pokazuju da su stope vakcinacije daleko ispod potrebnih nivoa.
Primjerice, dok je Danska postigla cilj EU od 75% imunizacije starijih osoba, mnoge zemlje, uključujući Hrvatsku, Francusku i Španiju, bilježe pad. Zabrinjavajući su podaci i za zdravstvene radnike, gdje interes za vakcinaciju varira, naročito među ženama i mlađim zaposlenicima.
Zašto dolazi do pada?
Iako je pandemija COVID-19 inicijalno povećala interes za vakcinaciju, povjerenje u vakcine varira širom Evrope. U Latviji, tek 42% stanovnika smatra vakcine sigurnima, dok je taj broj u Portugalu 84%. Stručnjaci upozoravaju na umor javnosti od zdravstvenih poruka, kao i na nedostatak informisanosti među starijim zdravstvenim radnicima.
Ben Kasstan-Dabush, docent na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu, ističe da ljudi često podcjenjuju ozbiljnost gripe, vjerujući da mogu sami kontrolisati simptome.
Moguća rješenja
Da bi se povećala stopa imunizacije, stručnjaci preporučuju bolje integrisanje vakcinacije u redovnu njegu visokorizičnih pacijenata. Pored toga, prilagođavanje strategija na lokalnom nivou, borba protiv dezinformacija i usmjerenije zdravstvene poruke ključne su za povećanje povjerenja javnosti.
Dr. Silvio Tafuri sa Univerziteta u Bariju smatra da je potrebno fokusirati se na edukaciju mlađih zdravstvenih radnika, dok njegov kolega dr. Antonio Di Lorenzo naglašava važnost jasne komunikacije s grupama koje tradicionalno imaju niži nivo vakcinacije.
Iako su izazovi značajni, stručnjaci vjeruju da pravovremene i prilagođene poruke mogu imati pozitivan učinak na stope vakcinacije.
