Akutna leukemija je opasna zloćudna bolest krvi koja nastaje uslijed nekontroliranog umnožavanja nezrelih bijelih krvnih stanica u koštanoj srži. Simptomi poput hroničnog umora, učestalih infekcija, povišene temperature, krvarenja i neobjašnjivog gubitka tjelesne težine javljaju se naglo i brzo pogoršavaju zdravstveno stanje.

Pravovremeno prepoznavanje ovih znakova od ključne je važnosti za uspješno liječenje, stoga je neophodno obratiti pažnju na bilo kakve promjene u organizmu.

Radi se o vrsti raka krvi kod koje dolazi do poremećaja u stvaranju krvnih stanica – crvenih (prenose kisik), bijelih (brane od infekcija) i trombocita (zgrušavanje). Zloćudne stanice nastaju mutacijom jedne matične stanice i potom se nekontrolirano šire, istiskujući zdrave elemente i narušavajući funkciju čitavog tijela.

Leukemije se dijele prema brzini razvoja na akutne (brzo napreduju i zahtijevaju hitno liječenje) i hronične (sporije napreduju), te prema vrsti stanica na mijeloične i limfocitne. Akutna mijeloična leukemija očituje se umorom, čestim infekcijama i sklonošću krvarenju, dok akutna limfoblastna leukemija, koja je češća kod djece i mladih, uključuje povišenu temperaturu, bolove u kostima, povećane limfne čvorove, slabost i pad imuniteta.

Simptomi se javljaju jer leukemijske stanice istiskuju zdrave krvne stanice, smanjuju opskrbu tkiva kisikom, slabe imunološki sistem te povećavaju rizik od krvarenja. Zbog toga je akutna leukemija hitno medicinsko stanje koje zahtijeva brzu intervenciju.

Ljekara treba potražiti čim se primijeti kombinacija dugotrajnog umora, čestih infekcija, neobjašnjivih modrica i povišene temperature – rano otkrivanje bitno povećava šanse za izlječenje.

Dijagnoza se postavlja kombinacijom krvnih pretraga, analize koštane srži (biopsija) i drugih laboratorijskih ispitivanja, a liječenje ovisi o tipu bolesti te najčešće uključuje hemoterapiju, ciljanu terapiju i transplantaciju matičnih stanica.