Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine na sjednici 7. maja trebala bi donijeti odluku o raspisivanju općih izbora 2026. godine, koji će obuhvatiti izbore za Predsjedništvo BiH, Parlamentarnu skupštinu, entitetske parlamente, predsjednika i potpredsjednike RS-a te deset kantonalnih skupština. Ukupno će se birati 518 zvaničnika, a biračka mjesta bit će otvorena u nedjelju, 4. oktobra, potvrdio je član CIK-a Suad Arnautović.

Na današnjoj sjednici usvojen je veći dio provedbenih akata za predstojeće izbore. Planira se formiranje oko 5.300 biračkih mjesta, dok broj registriranih birača, prema podacima od 28. aprila, iznosi 3.396.173, uz dodatnih 10.222 birača iz Brčko distrikta koji još nisu odabrali entitetsku opciju. Rok za prijavu političkih stranaka i nezavisnih kandidata počinje sutra i traje do 25. maja, a prethodno je potrebno preuzeti obrasce i otvoriti korisničke naloge.

Prijave se mogu podnijeti isključivo elektronskim putem portala e-izbori CIK-a, koji je dostupan preko bilo kojeg pretraživača, ili neposredno u sjedištu Komisije, e-mailom, telefaksom ili telefonom. Pravilnikom su propisani uvjeti, uključujući rješenje o upisu u registar ne starije od 60 dana, izjavu potpisanu od predsjednika političkog subjekta, dokaz o uplati takse, finansijski izvještaj za tri mjeseca prije prijave te izjavu o nepostojanju neizmirenih obaveza po osnovu kazni CIK-a.

Visina takse za ovjeru povećana je u odnosu na prethodne izbore. Političke stranke koje kandidiraju članove Predsjedništva BiH ili zastupnike za Predstavnički dom plaćaju 30.000 KM, za entitetske nivoe 20.000, a za kantone 15.000 KM. Nezavisni kandidati imaju 50 posto niže takse – 15.000 KM za Predsjedništvo i državni parlament, 10.000 za entitetske nivoe i 8.000 za kantone.

Arnautović je podsjetio na zabranu preuranjene kampanje, zloupotrebu javnih sredstava i djece u političke svrhe, te plasiranje stereotipnog i uvredljivog sadržaja. Inovirane odredbe Izbornog zakona iz marta 2024. godine, posebno član 16.17a, zabranjuju političkim subjektima širenje lažnih informacija koje bi mogle ugroziti integritet izbora. Već postoje tri presuđena slučaja po ovom članu, što predstavlja ozbiljno upozorenje svim učesnicima.

Najveća novina na narednim izborima jeste uvođenje specifičnih izbornih tehnologija – sistema za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića. CIK je završio administrativne pripreme za odabir dobavljača, a ugovor se očekuje uskoro. Arnautović je optimističan, ali ističe potrebu za redovnim finansiranjem iz budžeta, iako lex specialis norma obavezuje Ministarstvo finansija da sredstva doznači 15 dana nakon raspisivanja izbora.

Uz nove tehnologije, uvode se i tri aplikacije: za reviziju finansiranja političkih stranaka, za prigovore i žalbe te za izborne posmatrače. Time se digitaliziraju ključni procesi. Do sada je obuku za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora prošlo 6.309 kandidata, a u toku je novi javni poziv.

Prema riječima Arnautovića, uvođenje specifičnih izbornih tehnologija predstavlja „milenijski projekat” koji će unaprijediti integritet izbora. Time se smanjuju nepravilnosti u identifikaciji birača, a rezultati će se moći prenositi u realnom vremenu, omogućujući objavu preliminarnih rezultata najkasnije do ponoći na izborni dan. To je, kako je kazao, budućnost izbornog procesa u 21. stoljeću.

Primjena tehnologija zavisi od ispunjenja tehničkih uvjeta propisanih Izbornim zakonom. CIK je već završio studiju izvodljivosti, a nabavka opreme je u toku. Pilot projekti provedeni su na lokalnim izborima 2024. godine, a ovo ljeto planiraju se dodatne simulacije uz konsultacije s Agencijom za zaštitu ličnih podataka i Agencijom za identifikacione dokumente. Tek nakon pozitivne ocjene biće donesen poseban pravni akt o primjeni na izborima 4. oktobra.

Centralna izborna komisija redovno izvještava Parlamentarnu skupštinu BiH o svim aktivnostima vezanim za uvođenje novih tehnologija, što će nastaviti činiti i u narednom periodu.