Godinu dana otkako je Friedrich Merz stupio na čelo Njemačke, osjećaj razočaranja obuzima najveću evropsku ekonomiju. Prema anketi instituta INSA, čak 71 odsto birača izrazilo je nezadovoljstvo Merzovim radom, dok je tek 19 odsto dalo pozitivnu ocjenu. Podrška koalicijskoj vladi također je niska – samo 16 odsto ispitanika smatra da je ostvarila uspjeh u prvoj godini mandata.

Politički analitičar Ulf Bohmann iz Leibnizovog centra u Hannoveru ističe da je pad popularnosti na početku mandata uobičajena pojava u mnogim demokratijama. Ipak, napominje da je Merz doživio oštriji pad upravo zbog visokih očekivanja koja je sam stvorio dok je bio lider opozicije od 2022. do 2025. godine. Tada je stalno kritikovao prethodnu vladu zbog unutrašnjih sukoba, obećavajući da će njegova koalicija biti drugačija.

Međutim, sada se i u Merzovoj koaliciji kršćanskih demokrata (CDU/CSU) i socijaldemokrata (SPD) primećuju česte nesuglasice koje dospijevaju u medije. Bohmann objašnjava da su prepirke uobičajene, ali da je Merz svojim obećanjima postao ranjiv kada se ispostavi da su sporovi i dalje prisutni.

Njemačka se suočava sa ekonomskim usporavanjem, rastućim troškovima života i pitanjima finansiranja ključnih sektora poput odbrane i penzija. Upravo ta pitanja dodatno produbljuju podjele u koaliciji.

Fiskalne tenzije su u središtu pažnje – vlada se spori oko prioriteta potrošnje, reformi vojne službe, penzionog sistema, poreza, zdravstvene zaštite i mogućih rezova u socijalnim programima. U zemlji koja cijeni stabilnost i postepene promjene, ovakvi sukobi izazivaju zabrinutost. Anketa INSA-e pokazuje da čak 58 odsto birača vjeruje da koalicija neće opstati do kraja mandata 2029. godine, dok 24 odsto očekuje njen opstanak.

Bohmann, međutim, smatra da je raspad koalicije malo vjerovatan u skorije vrijeme. Napominje da ni CDU/CSU ni SPD nemaju interesa za prijevremene izbore, jer ne mogu računati na značajan porast podrške. Iza političkih kalkulacija krije se i rastuća prijetnja – jačanje krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD).

AfD prema INSA anketi trenutno uživa podršku od 27,5 odsto, dok CDU/CSU slijedi sa 24 odsto. SPD je na 13,5 odsto, Zeleni na 13, a Ljevica na 10,5 odsto. Manje stranke poput FDP-a i BSW-a pale su ispod izbornog praga. Bohmann objašnjava da AfD profitira od opšteg pesimizma među biračima, a ne od jedne konkretne teme.

Merz je brzo pooštrio migracijsku politiku uvođenjem graničnih kontrola i ubrzanjem deportacija, što je dovelo do smanjenja neregularnih migracija za 40 odsto u prvom kvartalu 2026. godine. Ipak, ove mjere nisu pomogle da se povrate birači – AfD i dalje vodi u anketama. Bohmann upozorava da konzervativne stranke rijetko uspijevaju kada preuzimaju retoriku krajnje desnice, jer birači uvijek traže “original”.

Dodatni pritisak dolazi i iz međunarodnih odnosa, posebno tenzija s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Rat u Iranu podigao je cijene energije, što je opteretilo njemačke potrošače. Merz je u početku podržavao američko-izraelske napade, ali se kasnije distancirao od Trumpa. Bohmann smatra da bi takav stav mogao donijeti kratkoročnu političku korist, ali upozorava na mogućnost Trumpove odmazde kroz carine, što bi dodatno pogodilo njemačku ekonomiju.