Kardiovaskularne koristi

Vakcina protiv šindre: Smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara?

Vakcina protiv šindre: Smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara?

prije 4 sata
Vakcina protiv šindre: Smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara?
Podijeli vijest:

Reklamne poruke koje podstiču osobe starije od 60 godina da prime vakcinu protiv šindre vjerovatno su vam već poznate, ali možda niste znali da ista vakcina može pružiti zaštitu i od srčanog udara, moždanog udara i srčanih bolesti.

Na godišnjem naučnom skupu Američkog koledža za kardiologiju u martu predstavljena je studija koja je pokazala da su osobe sa srčanim oboljenjima koje su primile vakcinu protiv šindre imale gotovo upola manji rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih događaja godinu dana kasnije, u poređenju s onima koji nisu vakcinisani.

Analizirani su medicinski podaci više od 246.000 odraslih osoba sa aterosklerotskom bolešću srca, od kojih je polovina primila najmanje jednu dozu vakcine Zostavax ili Shingrix.

Kod vakcinisanih učesnika zabilježena je “32 posto manja vjerovatnoća za srčani udar, 25 posto manja za moždani udar i 25 posto manja za razvoj srčane insuficijencije”. Istraživači su također utvrdili da su vakcinisane osobe “46 posto manje vjerovatno imale bilo koji ozbiljni kardiovaskularni događaj i 66 posto manje vjerovatno umrle iz bilo kojeg razloga”.

Doktor Robert Nguyen, specijalizant na Univerzitetu u Kaliforniji i vodeći autor studije, rekao je da “gledajući populaciju s najvećim rizikom, odnosno one s postojećom kardiovaskularnom bolešću, zaštitni efekti mogu biti čak i veći nego u općoj populaciji”.

Ovi rezultati zvuče ohrabrujuće, posebno za one koji se suočavaju sa srčanim problemima, ali ostaju pitanja: kako vakcina protiv šindre djeluje na kardiovaskularne probleme, zašto je kardiolozi ne preporučuju i šta je zapravo šindra?

Virus varicella-zoster, koji uzrokuje vodene kozice, ne nestaje nakon oporavka, već ostaje u tijelu u stanju mirovanja. Imuni sistem ga obično drži pod kontrolom i sprječava njegovu reaktivaciju.

Kako imuni sistem prirodno slabi s godinama – što ljekari nazivaju imunosenescencijom – virus se budi i manifestuje kao šindra: bolan osip s mjehurićima koji se pojavljuje u prugama ili grupama samo na jednoj strani tijela, najčešće na struku, grudima, leđima ili vratu.

Neobičan izgled šindre posljedica je putovanja virusa kroz određeni senzorni nerv koji polazi iz kičmene moždine, zbog čega osip ne prelazi središnju liniju tijela i zahvata samo kožu duž tog nerva.

   Tagovi