Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin izvijestio je o udaru bespilotne letjelice u neboder udaljen svega nekoliko kilometara od Kremlja. Istovremeno, guverner Harkivske oblasti objavio je da su tri osobe poginule, a osam ranjeno u ruskom raketnom napadu na taj region.

Ovi napadi uslijedili su samo dan nakon što je Kijev saopćio da je uspješno gađao ključni naftni terminal na Baltiku, kao i dva plovila koja su, prema riječima ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, dio takozvane „flote iz sjene“ – tankera koji izbjegavaju međunarodne sankcije.

Prilikom napada na moskovski toranj, koji se dogodio 4. maja, niko nije povrijeđen, istakao je Sobjanin. Snimci s mjesta događaja prikazuju uništene stanove na gornjim spratovima, kao i ostatke drona razbacane po tlu ispred zgrade.

Ukrajina se još uvijek nije oglasila povodom udara na zgradu smještenu oko šest kilometara od Kremlja. Riječ je o najbližem napadu sjedištu ruske vlasti još otkako je prije tri godine dron izazvao požar na krovu same Kremljske palate, za što je Moskva tada optužila Ukrajinu.

Incident se desio pet dana prije nego što ruski predsjednik Vladimir Putin treba predvoditi tradicionalnu vojnu paradu na Crvenom trgu, kojom se obilježava Dan pobjede nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu. Zbog učestalih ukrajinskih napada, ovogodišnja ceremonija bit će skromnijeg obima, bez izlaganja teškog naoružanja.

Moskva je, inače, pod snažnom zaštitom sistema protivvazdušne odbrane. Sobjanin je dodao da su presretnuta još dva drona koja su imala za cilj rusku prijestonicu.

Ukrajinski udari bespilotnim letjelicama uglavnom su usmjereni na energetsku infrastrukturu, a povremeno i na vojne mete. Zelenski je 3. maja potvrdio da su njihovi napadi pričinili znatnu štetu u baltičkoj luci Primorsk, te da su pogođeni naftni tanker, mali raketni brod i patrolni čamac na Baltiku.

U istočnoj Ukrajini, ruski raketni napad na grad Merefu u Harkivskoj oblasti odnio je tri života, dok je osam osoba ranjeno, objavio je regionalni guverner Oleh Sinjehubov.

Rusija je započela invaziju na Ukrajinu u februaru 2022, osam godina nakon aneksije Krima i podsticanja sukoba u istočnom Donbasu, te sada drži gotovo petinu ukrajinske teritorije. Ipak, njene snage su protekle godine ostvarile samo skromne teritorijalne dobitke uz ogromne gubitke.

Više rundi pregovora u posljednjih nekoliko mjeseci nije donijelo približavanje stavova – Kijev i Moskva ostaju oštro podijeljeni po pitanju teritorije i sigurnosti. Mirovni napori predvođeni Sjedinjenim Državama dodatno su usporeni zbog američko-izraelskog sukoba s Iranom, a februarski sastanak uživo završio je bez ikakvog napretka.