Energetska tranzicija
Malezija ubrzava korištenje biodizela: Ekonomska računica i infrastrukturni izazovi
Malezija ubrzava korištenje biodizela: Ekonomska računica i infrastrukturni izazovi
Prvi korak ka većem udjelu biodizela u Maleziji je modernizacija postojeće infrastrukture, što, kako ističu nadležni, nije jednostavan ni brz proces. Za prelazak na B30 standard potrebno je oko 600 miliona ringita, odnosno oko 151 milion američkih dolara, a radovi bi mogli potrajati jednu do dvije godine.
U zemlji ima oko milion vlasnika dizelskih vozila, uključujući pick-upove, kombije, autobuse i SUV-ove, što najbolje oslikava razmjere predstojeće tranzicije. Malezijsko udruženje za biodizel (MBA) procjenjuje da proizvođači mogu isporučiti dodatnih 400.000 tona biodizela kako bi se zadovoljila potražnja za B15 mješavinom. Ukupni godišnji kapacitet proizvodnje iznosi 2,4 miliona tona, a lani je proizvedeno oko 1,3 miliona tona, od čega je milion tona otišlo u nacionalni program miješanja. Cijena dizela trenutno iznosi oko 6,2 ringita po litri, dok je biodizel oko 4,5 ringita, što stvara snažan ekonomski podsticaj za prelazak na čišća goriva.
Iako je Malezija drugi najveći svjetski proizvođač palminog ulja, njena upotreba biodizela znatno zaostaje za susjednom Indonezijom, koja već nudi B50 mješavinu na pumpama. Razlog tome, prema zvaničnicima, leži u većoj energetskoj zavisnosti Indonezije od uvoza – ona je 2023. uvozila 35,2 odsto sirove nafte, gotovo dvostruko više od Malezije (15,6 odsto). Zbog toga je pritisak za bržu tranziciju u Maleziji nešto slabiji.
Stručnjaci smatraju da Malezija ne koristi svoj potencijal u dovoljnoj mjeri. Od otprilike 20 miliona tona palminog ulja koliko se godišnje proizvede, svega 1,3 miliona tona (6,5 odsto) odlazi na biodizel. Predsjednik MBA Tee Lip Teng pozvao je kreatore politika da ubrzaju prelazak na B15 i ne vraćaju se na niže mješavine nakon što vanjski pritisci popuste. Iako vozači izražavaju bojazan od potencijalnih oštećenja motora bez odgovarajućih modifikacija, vlada ostaje pri stavu da će biodizel imati ključnu ulogu u ostvarenju cilja nulte neto emisije ugljika do 2050. godine, a uz to donosi i ekološke benefite – emisije stakleničkih plinova su do 80 odsto niže u odnosu na konvencionalni dizel.

