U Banjoj Luci je predstavljeno istraživanje koje se bavi stavovima građana o povjerenju u medije, a kao ključne prepreke slobodnom radu medija u Bosni i Hercegovini istaknute su politička zavisnost, opća politička atmosfera u zemlji, finansijska ovisnost te nedovoljna profesionalnost.

Građani Bosne i Hercegovine u 2026. godini najviše povjerenja imaju u medije, čak 70,5 posto, dok su najlošije ocijenjene političke stranke sa 13,7 posto i političari sa svega 10,7 posto.

Ovi rezultati su dio istraživanja pod nazivom „Medijske slobode u Bosni i Hercegovini: Uporedni izvještaj 2018–2026.“, koji je prezentovan povodom Međunarodnog dana slobode medija.

„Zabilježene su značajne razlike u stavovima građana u Federaciji i RS-u. U RS-u, kako je navedeno, mediji i građani još se nisu u potpunosti oporavili od pritisaka iz prethodnog perioda“, izjavila je novinarka Milkica Milojević.

„Biti novinar u RS-u je izuzetno teško. Tako je i u posljednjih trideset godina – od rata naovamo. Ništa se posebno ne mijenja. Ne vidimo nijednu istinsku otvorenu želju da se popravi stanje medija u RS-u. To su obično deklarativne izjave kako podržavamo medije“, istakao je glavni urednik portala Capital Siniša Vukelić.

Vukelić dodaje da, bez obzira što izgleda da je atmosfera opuštenija u odnosu na prošlu godinu, političari i dalje na nejednak način posmatraju i tretiraju medije u odnosu na uređivačku politiku, pri čemu su u najlošijoj situaciji nezavisni i istraživački mediji.

Stanje medijskih sloboda globalno nazaduje, smatraju i komunikolozi.

„Bosna i Hercegovina nije izuzetak. Međutim, to ne treba da bude opravdanje i ne treba da se relativizuje situacija u Bosni i Hercegovini. To je opšte mjesto, ne samo medijske scene nego i društvenopolitičke zbilje. Decenijama unazad ne samo da stagniramo, nego i nazadujemo. Posljednji rezultat to pokazuje. Novinari najbolje znaju kako se političari odnose prema njima – od odbijanja davanja odgovora, etiketiranja, proglašavanja za izdajnike, plaćenike…“, izjavio je komunikolog Mladen Bubonjić.

Istraživanje je pokazalo i da skoro 60 posto ispitanika u Bosni i Hercegovini smatra da je govor političara i obraćanje novinarkama na pres-konferencijama i drugim javnim događajima diskriminirajući, nepristojan i da predstavlja rodno zasnovano nasilje, te da je u suprotnosti s načelima i zakonskim propisima države i entiteta.

Smatraju da bi državne institucije i pravosuđe trebalo efikasnije raditi na kažnjavanju napadača na novinarke.