Godišnje cijepljenje protiv gripe moglo bi donijeti i neočekivanu korist u vidu smanjenja rizika od demencije. Istraživanja su pokazala da su starije osobe koje su primile vakcinu protiv gripe imale do 40 posto manji rizik od razvoja demencije u godinama nakon vakcinacije u odnosu na one koje nisu cijepljene. Nedavna studija dodatno je potvrdila ove nalaze, ukazujući da je veća doza vakcine, preporučena osobama starijim od 65 godina, povezana s još nižom vjerovatnoćom obolijevanja od Alzheimerove bolesti.

Iako je teško utvrditi da li lijekovi direktno djeluju na mozak ili je riječ samo o korelaciji, istraživači su sve sigurniji u određene preparate. Doktor Paul Schulz, neurolog sa Univerziteta UTHealth u Houstonu, ističe da osobe koje primaju vakcine često redovno posjećuju ljekara i uzimaju druge terapije, što također smanjuje rizik. Međutim, činjenica da je veća doza vakcine pružila bolju zaštitu sugeriše da sama vakcina ima poseban efekat.

Vakcina protiv herpes zostera (šindre) pokazuje najuvjerljivije rezultate. Studije iz cijelog svijeta otkrile su da vakcinirani ljudi imaju 15 do 20 posto manji rizik od demencije, a novija verzija Shingrix mogla bi donijeti još veću korist, posebno za žene. Istraživači su relativno sigurni da vakcina djeluje zaštitno jer je njeno uvođenje u nekoliko zemalja stvorilo prirodni klinički eksperiment. Doktor Pascal Geldsetzer, epidemiolog sa Stanforda, smatra da postoji vrlo uvjerljiv dokaz o uzročno-posljedičnoj vezi.

Statini i lijekovi za regulaciju krvnog pritiska povezani su s otprilike 10 do 15 posto manjim rizikom od demencije. Vjeruje se da ovi lijekovi štite mozak kontrolom krvnog pritiska i holesterola, koji su poznati faktori rizika. Ipak, većina istraživanja je opservaciona, a rezultati kliničkih ispitivanja su mješoviti. Jedno kinesko ispitivanje iz 2025. pokazalo je smanjenje demencije kod osoba s visokim pritiskom, dok starije istraživanje nije pronašlo korist od statina u sprečavanju kognitivnog pada.

Protivupalni lijekovi, poput ibuprofena, također su predmet istraživanja. Iako upala u mozgu doprinosi Alzheimerovoj bolesti, studije su dale oprečne rezultate – neke su pokazale smanjen rizik, druge nisu pronašle vezu, a pojedine čak i povećan rizik. Cochrane pregled iz 2020. zaključio je da nema dokaza za upotrebu aspirina ili drugih NSAID lijekova u prevenciji demencije.

Lijekovi za dijabetes poput metformina i SGLT2 inhibitora umjereno smanjuju rizik od demencije, vjerovatno zahvaljujući boljoj kontroli insulina i šećera u krvi koji utiču na zdravlje moždanih ćelija. Ipak, klinička ispitivanja GLP-1 lijekova, poput Ozempica, nisu pokazala korist u usporavanju kognitivnog pada kod Alzheimerove bolesti, pa je entuzijazam znatno splasnuo. Potrebna su dalja istraživanja kako bi se utvrdilo da li ovi lijekovi zaista smanjuju rizik.