Mnogi vlasnici misle da su njihove ljubimice izbirljive kada samo ponjuše hranu i pojedu nekoliko zalogaja prije nego što odu.

Poređenje sa psima dodatno pojačava taj utisak, jer oni obično pokazuju daleko više entuzijazma prema jelu. Ipak, objašnjenje ne leži u razmaženosti mačaka, već u njihovoj biologiji, čulima i specifičnom pristupu hrani.

U prirodi su mačke lovci na sitan plijen i tokom dana jedu nekoliko kraćih obroka, uglavnom u tišini i bez takmičenja. Ovaj obrazac prehrane zadržale su i domaće mačke, pa im hrana ne predstavlja veliki događaj, za razliku od pasa koji su se razvili kao čoporanske životinje i navikli da brzo reaguju na dostupnost hrane.

Mačji njuh je izuzetno oštar, što im omogućava da uoče i najsitnije promjene u mirisu hrane. Ako im nešto ne miriše svježe ili dovoljno poznato, lako će to odbiti. Osim toga, mačke imaju slabije razvijen osjećaj za slatko, pa im okus hrane nije toliko nagrađujući kao kod nekih drugih životinja.

Mačke su vrlo osjetljive na teksturu i temperaturu hrane. Često vole hranu koja je približne temperature kao svježi plijen, dok hladna ili dugo stajala hrana biva manje privlačna. Čak i male varijacije u sastavu iste hrane mogu ih navesti da je odbiju.

Za razliku od pasa koji obično pojedu sve odjednom, mačke su navikle na više manjih obroka tokom dana. One mogu pojesti malo, a zatim se vratiti kasnije, što vlasnici često pogrešno tumače kao izbirljivost, iako je to normalno ponašanje.

Iako je izbirljivost uglavnom normalna, nagle promjene apetita ne treba zanemariti. Ako mačka iznenada prestane da jede ili duže vrijeme odbija hranu, to može ukazivati na zdravstvene smetnje i tada je najbolje konsultovati veterinara.