Pravni manevar ili istinski mir?
Trump poručio Kongresu da je rat sa Iranom gotov, ali Demokrate sumnjaju u iskrenost
Trump poručio Kongresu da je rat sa Iranom gotov, ali Demokrate sumnjaju u iskrenost
Bijela kuća je formalno obavijestila Kongres da su neprijateljstva između SAD-a i Irana okončana, iako američke snage i dalje ostaju u regiji. Ova poruka predsjednika Donalda Trumpa predstavlja pravno upitan pokušaj da se zaobiđe zakonski rok od 60 dana za dobijanje odobrenja Kongresa za nastavak vojnih operacija, koji je upravo istekao.
U pismu upućenom predsjedniku Zastupničkog doma Mikeu Johnsonu i privremenom predsjedniku Senata Chucku Grassleyju, Trump je naveo da je rat koji je započeo 28. februara 2026. godine bez odobrenja zastupnika sada završen. Međutim, u istom pismu je naglasio da prijetnja koju Iran predstavlja ostaje značajna, sugerirajući da vojne akcije možda nisu u potpunosti gotove.
Prema Rezoluciji o ratnim ovlastima iz 1973. godine, predsjednik mora dobiti odobrenje Kongresa za vojne akcije koje traju duže od 60 dana. Proglašavanjem sukoba završenim, Trumpova administracija efektivno “resetira sat”, što Kongresu otežava osporavanje predsjedničkih ovlasti. Trump je u pismu istakao da je 7. aprila naredio dvosedmično primirje koje je od tada produženo te da od tog datuma nije bilo razmjene vatre.
Ministar odbrane Pete Hegseth iznio je sličan argument pred Odborom za oružane snage Senata, tvrdeći da 60-dnevni rok može “pauzirati ili stati” tokom prekida vatre. Demokrate su odmah odbacile takvo tumačenje, ističući da pomorska blokada Hormuškog moreuza i dalje predstavlja čin neprijateljstva. Zastupnik Adam Schiff je poručio da prestanak korištenja nekih snaga dok se koriste druge ne zaustavlja sat, dok mu je senator Tim Kaine rekao da ne vjeruje da bi statut to podržao.
Iako raste nezadovoljstvo javnosti zbog sukoba, republikansko vodstvo u Senatu za sada ne pokazuje namjeru suprotstaviti se Trumpu. Većinski lider John Thune izjavio je u četvrtak da ne planira glasanje o odobrenju upotrebe sile, a Senat je istog dana s 50 glasova protiv 47 odbio demokratsku rezoluciju kojom bi se Trumpa prisililo da prekine operacije ili zatraži odobrenje Kongresa.
Ipak, sve je više republikanaca koji smatraju da bi Kongres trebao imati riječ. Senatorica Susan Collins iz Mainea prvi put je glasala s demokratama za zaustavljanje rata, ističući da predsjednikove ovlasti kao vrhovnog zapovjednika nisu neograničene te da 60-dnevni rok nije prijedlog, već obaveza. Uz nju je glasao i republikanac Rand Paul iz Kentuckyja.
Senatorica Lisa Murkowski s Aljaske najavila je da će, ako administracija ne predstavi vjerodostojan plan, nakon sedmične pauze predstaviti prijedlog ograničenog odobrenja za upotrebu vojne sile. Poručila je da se ne bi smjeli upuštati u neograničenu vojnu akciju bez jasne odgovornosti i da Kongres u tome ima svoju ulogu.
Među republikancima koji su izrazili želju za glasanjem su i senatori John Curtis, Thom Tillis i Josh Hawley. Neki, poput senatora Kevina Cramera, dovode u pitanje ustavnost same Rezolucije o ratnim ovlastima donesene u vrijeme Vijetnamskog rata, tvrdeći da su osnivači stvorili snažnu izvršnu vlast. Senator Todd Young komentirao je Trumpov potez riječima da zvuči kao da je osigurao prostor za manevar.
Trumpova administracija tvrdi da bi svaka buduća vojna akcija predstavljala zaseban angažman u smislu Zakona o ratnim ovlastima, dok Ministarstvo odbrane nastavlja prilagođavati raspored snaga kako bi odgovorilo na prijetnje. Demokrate, međutim, ostaju skeptični – Adam Smith, vodeći demokrat u Odboru za oružane snage Zastupničkog doma, sažeto je izrazio svoje nepovjerenje pitanjem očekuje li se da će se Trumpova administracija pridržavati zakona.


