Ujedinjeno Kraljevstvo i devet evropskih država dogovorilo je formiranje zajedničkih pomorskih snaga koje bi trebale služiti kao sredstvo odvraćanja ruskih prijetnji sa sjevera. Admiral Sir Gwyn Jenkins, načelnik Kraljevske mornarice, istakao je da, iako je Bliski istok trenutno u žarištu, Rusija i dalje predstavlja najveću opasnost po sigurnost.

Deset članica Zajedničke ekspedicijske snage (JEF) potpisalo je prošle sedmice deklaraciju o namjeri da osnuju „multinacionalne pomorske snage“ koje će djelovati kao dopuna NATO savezu. Komandovanje će se po potrebi vršiti iz britanskog vojnog centra u Northwoodu, sjeverozapadno od Londona, a fokus će biti na zajedničkoj obuci i pripravnosti. Jenkins je naglasio da će snage biti spremne za trenutnu borbu, s realnim kapacitetima i integrisanim ratnim planovima. U sastav JEF-a ulaze Holandija, svih pet nordijskih zemalja i tri baltičke države, s Britanijom kao najvećom vojnom silom. Kanada također razmatra priključenje.

Sjedinjene Američke Države neće biti dio ove inicijative. Predsjednik Donald Trump više je puta kritikovao Britaniju zbog nedovoljnog angažmana u bombardovanju Irana, a britanske nosače aviona opisao je kao „igračke“. Vojna saradnja između Washingtona i Londona trenutno je na zavidno niskom nivou – SAD kritikuju britanske i francuske planove za odbrambene patrole u Hormuškom tjesnacu nakon rata, nazivajući ih „glupim“.

Jenkins je upozorio da su ruski upadi u britanske vode porasli za gotovo trećinu u posljednje dvije godine, ističući da Britanija na sjeveru ima „otvorenu morsku granicu s Rusijom“. Ranije ovog mjeseca potvrđeno je da su britanske snage pratile ruske špijunske podmornice koje su, kako se vjeruje, nadzirale podmorsku infrastrukturu. Rusija je također rasporedila fregatu za pratnju tankera pod sankcijama kroz Lamanški tjesnac, uprkos britanskim upozorenjima. Od marta je kroz britanske teritorijalne vode prošlo 98 tankera koji su pod međunarodnim sankcijama.

Kriza na Bliskom istoku ukazala je na slabosti Kraljevske mornarice. Trebalo je više od tri sedmice nakon napada dronom na bazu Akrotiri na Kipru da razarač HMS Dragon stigne u istočni Mediteran, a potom je morao na popravak zbog kvarova na sanitarnom čvoru i vodoopskrbi. Vojni izvori navode da je nedostatak brodova na početku rata posljedica nedovoljnih ulaganja i rezova u brodogradnji. Kao dio napora da se poveća kapacitet uz manje troškove, Jenkins je najavio da će u naredne dvije godine uz britanske ratne brodove ploviti bespilotna plovila – veliki pomorski dronovi.