Federalno tužilaštvo Federacije Bosne i Hercegovine, zajedno sa svojim Posebnim odjelom, suočava se s brojnim organizacionim i sistemskim poteškoćama, ali istovremeno ostvaruje i zapažene rezultate, saopćeno je danas na konferenciji za novinare u Sarajevu. Glavni federalni tužilac Munib Halilović istakao je da je osnivanje Posebnog odjela učinilo ovo tužilaštvo znatno kompleksnijom institucijom, koja sada istovremeno obavlja nadzorne i operativne zadatke u gonjenju počinilaca krivičnih djela.

Halilović je naglasio da Zakon koji je prije deceniju formirao Posebni odjel nije dovoljno precizno definisao mnoga bitna pitanja, što je u praksi dovelo do pravnih praznina koje su morale biti popunjene internim aktima. Sve ono što zakon nije uredio moralo se rješavati općim propisima koji ne prepoznaju Posebni odjel, pa su unutrašnjim aktima regulirani odnosi između Opšteg i Posebnog odjela, postupak rješavanja pritužbi, kao i konsultativna uloga Opšteg odjela u pripremi optužnica.

Posebni odjel je, kako je upozorio Halilović, suočen s izuzetnom preopterećenošću zbog velikog priliva predmeta i nedovoljnog broja tužilaca. Trenutno u ovom odjelu radi sedam tužilaca, uz dva koja su u postupku imenovanja, dok je u obradi gotovo 1.156 predmeta, što predstavlja višestruko opterećenje. Prema njegovim riječima, jedan tužilac ima gotovo četiri godišnje norme, što nije prihvatljivo i zahtijeva sistemsko rješenje.

Ovakva situacija direktno utiče na efikasnost rada, pa je neophodno hitno kadrovsko jačanje i reorganizacija kako bi se smanjio pritisak na tužioce i osigurala održivost Posebnog odjela. Halilović je dodao da Opšti odjel i dalje postiže visoku efikasnost sa više od 98 posto riješenih predmeta, te da je Federalno tužilaštvo uputilo inicijativu Federalnom ministarstvu pravde za izmjenu zakona, kojom bi se, između ostalog, redefinisala nadležnost Posebnog odjela i smanjio broj predmeta.

Posebni zamjenik i rukovodilac Posebnog odjela Hrvoje Čabrajić podsjetio je da je odjel počeo s radom 30. aprila 2023. godine u otežanim uslovima, bez dovoljno kadra i osnovne tehničke opreme. Imali smo samo pet tužilaca, nedostatak pomoćnog osoblja, pa čak i osnovnih tehničkih sredstava, kazao je Čabrajić, dodajući da su danas dostigli nivo koji omogućava rad, ali je to i dalje minimalni nivo koji treba unaprijediti.

Čabrajić je istakao da odjel nije imao period prilagođavanja, već je odmah preuzeo hitne i pritvorske predmete iz kantonalnih tužilaštava, što je bio izuzetno složen i zahtjevan proces. Na prvi pogled preuzimanje predmeta izgleda jednostavno, ali je u praksi zahtijevalo preraspodjelu osoblja i dodatnu tehničku podršku, rekao je. Svi preuzeti predmeti su uneseni u sistem i dodijeljeni tužiocima, a u prvoj godini rada podignuto je osam optužnica u predmetima organizovanog kriminala, visoke korupcije i krivičnih djela protiv pravosudnih nosilaca.

Riječ je o ozbiljnim predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije, a sve odluke donesene su isključivo na osnovu zakona i dokaza, bez vanjskih uticaja, naglasio je Čabrajić. Posebno je pohvalio dobru saradnju s Federalnom upravom policije, Državnom agencijom za istrage i zaštitu i MUP-om Kantona Sarajevo, ističući da je podrška policijskih agencija ključna za rad tužilaštva. Međutim, i Čabrajić je upozorio na ozbiljan problem preopterećenosti tužilaca velikim brojem predmeta, rekavši da je nemoguće da jedan tužilac istovremeno radi na 150 predmeta, što je sistemsko pitanje koje se mora rješavati na nivou cijelog tužilačkog sistema.

Potvrdio je da je upućena inicijativa za izmjene člana 25. Zakona o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala, kojim bi se povećao imovinski cenzus i preciznije definisala nadležnost Posebnog odjela, što bi, prema procjenama, moglo smanjiti broj predmeta za oko 500.