Više od pola decenije nakon što je Bosna i Hercegovina dobila zakon kojim se zabranjuje negiranje genoćida, njegova primjena u praksi gotovo da i ne postoji. Pravosudne institucije nisu uspjele odgovoriti izazovu, poručeno je na konferenciji održanoj u Bihaću koja je za cilj imala ukazati na značaj sudskih postupaka u zaštiti prava žrtava i porodica nestalih.

Skup pod nazivom “Značaj sudskih postupaka u negiranju genoćida u zaštiti prava žrtava i porodica nestalih” okupio je predstavnike akademske zajednice, udruženja koja se bore protiv negiranja genoćida i Memorijalnog centra Srebrenica. Cilj je bio dodatno skrenuti pažnju na potrebu dosljednog sprovođenja zakona i jačanja institucionalnog odgovora.

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genoćida, opisao je trenutno stanje kao “tmurno i poražavajuće”. On je istakao da postoji tek jedna pravosnažna presuda Suda BiH za negiranje genoćida i veličanje ratnih zločinaca.

“Nakon više od pet godina od usvajanja zakona imamo jednu presudu. To je poražavajuća činjenica o radu Tužilaštva BiH. Zakon postoji, ali njegova primjena je i dalje problem i na tome ćemo insistirati”, kazao je Tahirović.

Naglasio je da su udruženja godinama, zajedno s majkama Srebrenice, radila na donošenju zakona, te da sada vode borbu za njegovu punu implementaciju.

“Mi imamo svoj hodogram djelovanja. Ne idemo odmah na krivične prijave, već prvo tražimo od nadležnih institucija da uklone sadržaje koji veličaju presuđene ratne zločince. Ako izostane reakcija, obraćamo se višim instancama, a na kraju i međunarodnoj zajednici. Nećemo odustati dok zakon ne zaživi u praksi”, poručio je Tahirović.

On je posebno ukazao na potrebu jačanja institucija i njihove odgovornosti. “Institucije moraju raditi svoj posao. Ne može se tolerisati da se jasno utvrđene činjenice dovode u pitanje. Ako neko nije sposoban da obavlja svoj posao, treba se baviti nečim drugim”, dodao je.

Almasa Salihović-Husejinović, predstavnica Memorijalnog centra Srebrenica, istakla je da je kontinuirano podsjećanje na genoćid i borba protiv njegovog negiranja od presudnog značaja, posebno u vremenu kada su prisutni pokušaji istorijskog revizionizma.

“Svaka konferencija koja nas čini vidljivima i omogućava da govorimo o genoćidu, negiranju i borbi za pravdu je izuzetno važna. Bez uključivanja institucija i stručne javnosti bojimo se da će negiranje biti još prisutnije”, kazala je Salihović-Husejinović.

Naglasila je da Memorijalni centar, zajedno s majkama Srebrenice, već tri decenije insistira na istini i pravdi. “Da nije bilo njihove borbe, danas ne bismo imali Memorijalni centar u Potočarima. Međutim, i dalje, nakon 30 godina, govorimo o negiranju genoćida, što pokazuje koliko je važno da pravosuđe i struka aktivnije djeluju”, dodala je.

Suan Islamović, docent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Bihaću, naglasio je da je suština konferencije upravo u činjenici da zakon postoji, ali da njegova primjena izostaje. “Godinama smo čekali donošenje zakona o zabrani negiranja genoćida, a od 2021. godine čekamo njegovu punu implementaciju. To je ključna poruka koju želimo poslati”, rekao je Islamović.

Učesnici konferencije saglasni su da sudske presude imaju ključnu ulogu u borbi protiv negiranja genoćida, jer ne samo da sankcionišu počinioce, već potvrđuju ulogu države u zaštiti istine, pravde i dostojanstva žrtava, te doprinose jačanju povjerenja u institucije sistema.