Agencija za bankarstvo Federacije BiH izražava zabrinutost da bi svako novo povećanje referentnih kamatnih stopa moglo dodatno usporiti ekonomski rast, kako u Evropskoj uniji, tako i u Bosni i Hercegovini.

Podsjećamo da su svjetski mediji javili kako Evropska centralna banka (ECB) razmatra podizanje kamata u narednom periodu, što je na domaćem tržištu pokrenulo diskusiju među bankama o potrebi poskupljenja kredita za građane i privredu.

Iz Agencije za bankarstvo FBiH su za Oslobodjenje.ba istakli da odluke ECB i dalje predstavljaju ključni referentni okvir za kretanje kamata u eurozoni, a posredno i za tržišta poput bosanskohercegovačkog.

Monetarna politika

Prema njihovim riječima, monetarna politika ECB je izuzetno oprezna i u potpunosti zavisi od pristiglih makroekonomskih pokazatelja, nakon snažnog ciklusa pooštravanja tokom 2022. i 2023. godine, kada se ECB sada nalazi u fazi zadržavanja stabilnih stopa zbog skromnog rasta i pojačanih geopolitičkih rizika.

Dodaju da svako eventualno novo povećanje referentnih kamata dodatno bi opteretilo ionako pritisnut ekonomski rast EU i eurozone, koji pati od slabe industrijske aktivnosti, visokih troškova energenata i umjerene potražnje.

Iz tog razloga, kako kažu, aktuelne procjene ne ukazuju na nagle ili agresivne poteze ECB u nastavku godine.

Kada je riječ o Federaciji BiH, ističu da su regulatorne mjere Agencije do sada značajno ograničile prenošenje monetarnih šokova iz EU, pa je rast kamata u prethodnom periodu zahvatio samo dio kreditnog portfelja s promjenjivim stopama i referentnim pokazateljima poput EURIBOR-a, i to najviše do dva procenta.

Naglašavaju da su za novoodobrene kredite zadržani relativno stabilni i povoljni uslovi finansiranja, te se očekuje da će se takva stabilnost nastaviti i u narednim mjesecima, pod uslovom da ne dođe do ozbiljnijih unutrašnjih poremećaja van bankarskog sistema.

Glavni razlog za zabrinutost na finansijskim tržištima, prema mišljenju Agencije, i dalje je spor ekonomski rast ključnih trgovinskih partnera BiH, prvenstveno zemalja EU.

Iako je inflacija u eurozoni u velikoj mjeri stavljena pod kontrolu, ekonomski oporavak ostaje krhak i neujednačen među državama članicama, pa ECB nastoji izbjeći grešku pretjeranog pooštravanja, jer bi dodatni rast kamata mogao smanjiti investicije, otežati kreditiranje realnog sektora i povećati rizik od recesije.

Uprkos vanjskim izazovima, finansijsko tržište u BiH trenutno pokazuje zadovoljavajući stepen stabilnosti, s očuvanom kreditnom aktivnošću i povoljnim odnosom ponude i potražnje za novcem, što potvrđuje da domaće tržište ne reaguje automatski na svaku promjenu monetarne politike ECB.

ECB i BiH

Na pitanje o utjecaju eventualnog povećanja kamata ECB na BiH, iz Agencije navode da takve najave treba posmatrati s oprezom, jer bi ECB u slučaju novih inflatornih pritisaka, posebno vezanih za cijene energenata, reagovala postepeno i selektivno, svjesna da bi restriktivnija politika mogla dodatno ugroziti rast EU.

Indirektni efekti u BiH mogli bi se pojaviti kroz kretanje EURIBOR-a, ali je taj prijenos ograničen regulatornim okvirom Agencije, a najizloženiji su krediti ranije ugovoreni s promjenjivim kamatnim stopama, dok se za ostatak tržišta ne očekuju izraženiji poremećaji.

Ukupno gledano, domaći bankarski sektor ostaje likvidan i stabilan, kamatne stope su na nivoima uporedivim s prosjekom prethodnih godina i povoljnije nego u okruženju, a uz stabilnu likvidnost i umjeren rast kreditne aktivnosti, banke u BiH imaju osnova zadržati postojeće uslove finansiranja čak i u slučaju umjerenih prilagodbi monetarne politike ECB, zaključili su iz Agencije.