Generalni sekretar Vijeća Evrope Alain Berset boravi u posjeti Bosni i Hercegovini, gdje je jasno stavio do znanja da je riječ o suverenoj državi čije institucije same trebaju odrediti smjer daljeg razvoja. Pritom je istakao kako je neophodno provesti ključne reforme, posebno u domenu izbornog zakonodavstva i izvršenja presuda Evropskog suda za ljudska prava.

– Mi nismo tu da govorimo BiH šta da radi. Naša uloga je da podržimo zemlju kada se pokrene napredak u pogledu unapređenja zakona, pravnog okvira i rješavanja najvažnijih problema – borbe protiv korupcije, nezavisnosti pravosuđa, izvršavanja sudskih presuda i poboljšanja izbornog sistema. U Sarajevu imamo kancelariju sa više od 30 ljudi koji rade na implementaciji Akcionog plana, što je praksa i u drugim državama, s ciljem približavanja evropskim vrijednostima – kazao je Berset u izjavi za Fenu.

Evropa je, prema njegovim riječima, kontinent sa 46 država, obilježen velikom raznolikošću, ali i značajnom fragmentacijom. To može biti i bogatstvo i izazov, pa su zato potrebne organizacije poput Vijeća Evrope, koje imaju dugu tradiciju i mogu pomoći u zajedničkom napretku.

Kada je riječ o izazovima u regionu, Berset je ukazao na različite faze integracije – neke zemlje su članice EU, neke su blizu ulaska, a drugima je taj proces još daleko. Ključno je osigurati koherentnost u cijelom regionu, uvažavajući istoriju i složenost, ali i činjenicu da građani zaslužuju razvojnu perspektivu za sebe i svoje porodice.

Posebno se osvrnuo na specifičnu situaciju Bosne i Hercegovine, koja je, kako je rekao, oblikovana Dejtonskim sporazumom u posljednjih 30 godina. Taj okvir je osigurao stabilnost i mir, ali istovremeno otežava postizanje potrebnih većina za reforme. – Moramo balansirati između stabilnosti koju nudi Dejton i potrebe za reformama, posebno u izbornom okviru i izvršenju presuda Evropskog suda za ljudska prava, poput Sejdić-Finci – naglasio je.

Berset je dodao da Vijeće Evrope kroz Akcioni plan 2026-2029 može pomoći u jačanju funkcionalnosti institucija i političkog dijaloga u zemlji.

Komentarišući političke blokade, generalni sekretar je priznao da je ostao impresioniran onim što je vidio – iako se predstavnici vlasti ne slažu o svemu, sjede za istim stolom i otvoreno raspravljaju. To je, kako kaže, preduslov za bilo kakav napredak.

Naglasio je i ključnu ulogu slobode medija i izvršenja presuda. Presuda Sejdić-Finci stara je 16 godina, a bez napretka, BiH će na jesen ponovo imati izbore u diskriminatornom okviru. – Nije cilj da se rezultati postignu odmah, ali je bitno da se nešto dešava, jer to pokazuje pozitivnu volju – poručio je Berset.

Kada je riječ o slobodi medija, istakao je da su nezavisni mediji sa različitim stavovima jedan od centralnih elemenata demokratije, uz poštene izbore. Izazovi poput dezinformacija i stranih uticaja zahtijevaju zajednički pristup i razmjenu iskustava.

Na kraju, Berset je najavio da je jedan od njegovih prioriteta za region zapadnog Balkana sveobuhvatan pristup, bez podjela, te organizacija regionalnih samita na kojima bi se rješavala zajednička pitanja.