Nizak krvni pritisak, poznat i kao hipotenzija, može uzrokovati neugodne simptome poput vrtoglavice, slabosti i umora. Iako ponekad može ukazivati na određeno zdravstveno stanje ili biti posljedica uzimanja lijekova, u mnogim slučajevima simptomi se mogu ublažiti promjenom svakodnevnih navika.

Prema pisanju Health.com, povećan unos vode, manji i češći obroci, umjeren unos soli i nošenje kompresijskih čarapa neke su od mjera koje mogu pomoći osobama koje imaju nizak pritisak. Ipak, ako se pojave simptomi poput ubrzanog disanja, lupanja srca, nesvjestice ili izrazite slabosti, važno je potražiti ljekarsku pomoć.

Povećajte unos vode

Krv se velikim dijelom sastoji od vode, pa dehidracija može smanjiti ukupan volumen krvi u organizmu i dovesti do pada krvnog pritiska. Zbog toga je dovoljan unos tečnosti važan za održavanje stabilnog pritiska. Preporučuje se piti između šest i 12 čaša vode dnevno, u zavisnosti od potreba organizma, temperature zraka, fizičke aktivnosti i zdravstvenog stanja.

So može pomoći, ali s njom treba biti oprezan

Natrij, koji se nalazi u soli, učestvuje u regulaciji krvnog pritiska. Nešto veći unos soli može pomoći tijelu da zadrži vodu, čime se povećava volumen krvi, a time i krvni pritisak. Ipak, s unosom soli treba biti oprezan. Previše soli može pretjerano povisiti pritisak i povećati rizik od srčanih bolesti, pa osobe koje imaju zdravstvene probleme ovu promjenu ne bi trebale uvoditi bez savjeta ljekara.

Kofein može privremeno povisiti pritisak

Kofein djeluje kao stimulans i može suziti krvne sudove, zbog čega privremeno podiže krvni pritisak. Šolja kafe ili zelenog čaja može djelovati u roku od 30 minuta, a efekat obično traje do četiri sata. Ipak, kod nekih osoba previše kofeina može izazvati nervozu, tjeskobu, ubrzan rad srca ili probleme sa spavanjem.

Kompresijske čarape poboljšavaju cirkulaciju

Kompresijske čarape stvaraju pritisak na noge, poboljšavaju protok krvi i sprječavaju njeno zadržavanje u donjim ekstremitetima. Čarape koje sežu do koljena ili bedara mogu pomoći povratku krvi prema srcu i tako doprinijeti stabilnijem krvnom pritisku. Postoje i modeli koji sežu do struka, a mogu biti korisni osobama koje često osjećaju vrtoglavicu pri ustajanju.

Jedite manje, ali češće obroke

Kod nekih osoba pritisak naglo pada nakon jela. Ovo stanje se češće javlja kod starijih osoba i osoba koje već imaju određene zdravstvene probleme. Simptomi mogu uključivati vrtoglavicu, mučninu i osjećaj slabosti. U takvim slučajevima preporučuje se više manjih obroka tokom dana, umjesto nekoliko obilnih, kako bi krvni pritisak ostao stabilniji.

Obratite pažnju na vitamin B12

Vitamin B12 važan je za rad nervnog sistema, koji između ostalog učestvuje i u regulaciji krvnog pritiska. Manjak ovog vitamina može doprinijeti ortostatskoj hipotenziji, odnosno naglom padu pritiska prilikom ustajanja. Vitamin B12 se nalazi u ribi, mliječnim proizvodima, siru, mlijeku i mesu peradi. Ako se utvrdi manjak, ljekar može preporučiti dodatke ishrani.

Vježbe mogu pomoći kod naglog pada pritiska

Jednostavne vježbe napinjanja mišića mogu poboljšati cirkulaciju i pomoći osobama koje osjećaju vrtoglavicu prilikom ustajanja. Korisno može biti prekrižiti noge i stisnuti mišiće nogu i stražnjice, lagano pomicati vrat, marširati u mjestu ili stisnuti šaku nekoliko sekundi. Redovna kardio aktivnost također može pomoći u ublažavanju simptoma niskog pritiska.

Podignite uzglavlje kreveta

Spavanje s uzglavljem podignutim za 10 do 15 centimetara može pomoći osobama koje imaju vrtoglavicu pri ustajanju. Takav položaj može smanjiti nagli pad pritiska pri prelasku iz ležećeg u stojeći položaj.

Ograničite alkohol

Alkohol može izazvati dehidraciju i dodatno sniziti krvni pritisak. Umjerena do veća konzumacija alkohola može sniziti pritisak i ubrzati rad srca, a taj efekat može trajati i do 12 sati.

Kako znati da je pritisak prenizak?

Normalan krvni pritisak kod odraslih osoba kreće se između 90/60 mmHg i 120/80 mmHg. Vrijednosti niže od 90/60 mmHg smatraju se niskim pritiskom. Pritisak se izražava kroz dvije vrijednosti. Gornji broj označava sistolički pritisak, odnosno pritisak tokom otkućaja srca, dok donji broj označava dijastolički pritisak, odnosno pritisak između otkućaja. Pritisak se može mjeriti i kod kuće automatskim tlakomjerom, a za preciznije rezultate preporučuju se uređaji s manžetnom za nadlakticu.

Simptomi koji mogu ukazivati na prenizak ili naglo snižen pritisak su zamućen vid, zbunjenost, vrtoglavica, ubrzan rad srca, slabost, osjećaj nesvjestice, umor, lupanje srca, mučnina i povraćanje.

Šta može uzrokovati nizak pritisak?

Nizak krvni pritisak može imati različite uzroke. Među njima su dehidracija, anemija, trudnoća, posebno tokom prva 24 sedmice, depresija, teška alergijska reakcija, srčani problemi, usporen rad srca, zatajenje srca, smanjena funkcija štitne žlijezde, Parkinsonova bolest, teške infekcije, septički šok, kao i manjak vitamina B12 ili folne kiseline. Određeni lijekovi, uključujući diuretike, beta-blokatore i neke antidepresive, također mogu sniziti krvni pritisak.

Kada se treba javiti ljekaru?

Nizak pritisak ne mora uvijek značiti ozbiljan problem, ali ako su simptomi česti ili ometaju svakodnevni život, potrebno je obratiti se ljekaru. Hitnu pomoć treba potražiti ako se pojave znaci šoka, kao što su hladna i vlažna koža, ubrzano disanje, slab ili ubrzan puls i izrazita slabost.

Osobama koje imaju nizak pritisak savjetuje se da ustaju polako, da se po potrebi pridržavaju za oslonac, izbjegavaju dugo stajanje, vruće tuševe i kupke, kao i naporne aktivnosti na otvorenom tokom velikih vrućina.