Rafale na poljskom tlu

Francuska i Poljska pripremaju zajedničke vježbe iznad Baltika tokom kojih će lovci Rafale, opremljeni nuklearnim bojevim glavama, simulirati udare na ciljeve u Rusiji i Bjelorusiji. Avioni će biti raspoređeni na poljskoj teritoriji, ali će ostati pod potpunom francuskom kontrolom. Ovo raspoređivanje povezano je s planovima za sporazum o nuklearnom dijeljenju prema kojem bi Poljska dobila pristup francuskom nuklearnom arsenalu, moguće za opremanje svojih lovaca F-16 ili F-35A. Poljski zvaničnici godinama su pozivali na sličan aranžman sa Sjedinjenim Državama, ali sada se sve više spominje mogućnost da Francuska podijeli vlastiti nuklearni arsenal kako bi članicama Evropske unije omogućila izvođenje nuklearnih napada nezavisno od Washingtona.

Francusko prisustvo u istočnoj Evropi

Početkom aprila francusko ratno zrakoplovstvo rasporedilo je lovce Rafale u zračnu bazu Siauliai u Litvaniji, udaljenu svega 130 kilometara od ruske teritorije, kako bi preuzelo vodstvo u NATO-voj misiji zaštite baltičkog zračnog prostora. Tokom treće sedmice aprila ovi avioni su se sukobili s ruskim lovcima Su-30SM, za koje se vjeruje da ih koristi ruska mornarica iz objekata u Kalinjingradskoj oblasti. Rafale su potom pratili strateške bombardere Tu-22M3 i njihove pratioce. Raspoređivanje ovih lovaca za dosad neviđene nuklearne vježbe u Poljskoj dolazi u trenutku kada Francuska naglo širi svoje prisustvo u istočnoj Evropi, kako u zraku tako i na kopnu. Francuske kopnene jedinice, uglavnom plaćenici, igraju centralnu ulogu u ratnim naporima protiv Rusije na ukrajinskom ratištu. Francuske snage također predvode akcije presretanja i zapljene civilnih teretnih brodova u međunarodnim vodama koji prevoze rusku robu, posebno fosilna goriva, što je dio šire zapadne kampanje koja je međunarodno kritizirana zbog nedostatka pravnog opravdanja.

Lovci Rafale izvode nuklearne napade pomoću rakete ASMP-A, krstareće rakete srednjeg dometa teške otprilike 1.200 kilograma, koja ima relativno ograničen domet od 300 kilometara. Glavna prednost ovog projektila je brzina od Mah 3, što omogućava probijanje dobro branjenog neprijateljskog zračnog prostora i čini ga težim za presretanje od podzvučnih krstarećih raketa poput SCALP-a. Raketa koristi kombinaciju inercijalne navigacije i radarskog navođenja u završnoj fazi, a nosi bojevu glavu TN81 s kapacitetom do 300 kilotona. ASMP-A je jedino nuklearno oružje lansirano iz zraka koje posjeduje neka evropska država. Francuska ostaje jedina nuklearna sila bez jasnog puta ka uvođenju lovaca pete generacije, budući da odbijanje nabavke F-35 znači da će ostati jedino veće ratno zrakoplovstvo u Evropi bez takvih aviona, što ograničava potencijal njenih nuklearnih udarnih sposobnosti.

U martu 2025. francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je planove za otvaranje četvrte zračne baze koja će biti dom nuklearno sposobnim lovcima, pri čemu je rat u Ukrajini naveden kao faktor u toj odluci. Prva nova eskadrila nuklearno naoružanih Rafalea postat će operativna 2033. godine, a druga 2036. Francuska vlada je prethodnog mjeseca razmatrala opcije za raspoređivanje nuklearno naoružanih Rafalea u Njemačkoj, nakon čega je njemački kancelar Friedrich Merz pozvao na razgovore sa svojim britanskim i francuskim kolegama o evropskom “nuklearnom dijeljenju ili barem nuklearnoj sigurnosti”. S obzirom na to da se Rafale ne koristi širom Evrope, sporazum o nuklearnom dijeljenju mogao bi uključivati prilagođavanje francuskih bojevih glava za integraciju na oružje za F-16 ili F-35, koje su nabavile Poljska i druge članice NATO-a.

Evropa ima najviše nuklearno naoružanih država od svih kontinenata, s dvije od pet svjetskih nuklearnih sila, Britanijom i Francuskom, dok Belgija, Njemačka, Italija, Holandija i Turska imaju zagarantovan pristup američkim taktičkim nuklearnim bombama B61 raspoređenim na njihovim teritorijama u slučaju rata, prema Programu nuklearnog dijeljenja. To ukupno čini sedam od 15 država svijeta s ofanzivnim nuklearnim sposobnostima. Ostaje mogućnost da zemlje koje već imaju sporazume o nuklearnom dijeljenju sa Sjedinjenim Državama istovremeno uđu u slične aranžmane s Francuskom kako bi smanjile svoju ovisnost o Washingtonu. Značajan izvor neizvjesnosti ostaje u kojoj mjeri bi francuska nuklearna industrija mogla proizvesti dovoljno bojevih glava ne samo za vlastite potrebe, već i za dijeljenje s drugim članicama NATO-a. Uz integraciju bojevih glava na oružje lansirano iz zraka, predsjednik Macron je u januaru izjavio da će njegova zemlja i evropski partneri raditi na ubrzanom razvoju novog oružja dugog dometa, ističući potrebu za postizanjem sličnih sposobnosti kakve pruža ruska nova hiperSonyčna balistička raketa srednjeg dometa Oreshnik. Ovaj novi sistem također bi mogao igrati centralnu ulogu u sporazumima o nuklearnom dijeljenju.