Ustavni raskol u BiH
Bećirović iz Strazbura poručuje: BiH mora postati građanska država, Dodik uzvraća prijetnjama
Bećirović iz Strazbura poručuje: BiH mora postati građanska država, Dodik uzvraća prijetnjama
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović je u obraćanju pred Parlamentarnom skupštinom Savjeta Evrope u Strazburu jasno stavio do znanja da je budućnost zemlje u njenom preuređenju u građansku državu. Njegove riječi naišle su na oštru reakciju iz Banjaluke, gdje poručuju da bi takav koncept značio kraj Bosne i Hercegovine.
Bećirović: Građanska država ili nema evropskog puta
Denis Bećirović je u svom govoru istakao kako je transformacija BiH u građansku državu ključni preduslov za njen evropski put. “Sve dok Bosna ne postane građanska država, mi suštinski ne možemo biti evropska država”, poručio je Bećirović, aludirajući na ustavne blokade koje proizlaze iz etničkih podjela. On je posebno upozorio na, kako je rekao, opasne napade na ustavni poredak koji dolaze iz Republike Srpske.
Dodik: Bošnjaci su srušili spoljnu politiku BiH
Iz Banjaluke su odmah stigli odgovori. Lider SNSD-a Milorad Dodik je bio najglasniji, optuživši ostatke stare američke administracije da podstiču krize u zemlji. Dodik je istakao dobre odnose s administracijom Donalda Trumpa, dok je bosanskohercegovačku spoljnu politiku ocijenio propalom. “Bošnjaci su odlučili da sruše spoljnu politiku BiH. Dosadili su svima i Srpska ima šansu da kaže da je za mir i stabilnost”, kazao je Dodik.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić smatra da je RS doživjela veliki povratak na političkoj sceni te da je njihova pozicija jasna najvećim svjetskim silama poput Kine, Rusije i SAD-a. “Ostao nam je taj evropski dio, kome geografski i historijski pripadamo, da i njega ubijedimo da moraju da razgovaraju sa nama, a ne o nama”, poručio je Stevandić, dodajući da Evropljani moraju poštovati sve strane u BiH jednako.
Nenad Kecmanović, inostrani član ANURS-a, priznaje da su odnosi s Evropskom unijom ključni, ali da iz Brisela u novije vrijeme dolaze najnepovoljnije poruke. U cijelu priču o ustavnom preuređenju uključuje se i hrvatska strana, koja traži legitimno predstavljanje i veću autonomiju kroz reformu izbornog zakona, čime se dodatno komplikuje ionako složena politička jednačina u zemlji.


