Loša prognoza

MMF prognozira: Irska će biti najbogatija zemlja u Evropi do 2030., a BiH ostaje među najsiromašnijim u regiji

MMF prognozira: Irska će biti najbogatija zemlja u Evropi do 2030., a BiH ostaje među najsiromašnijim u regiji

prije 3 sata
Novčanice eura različitih apoena, uključujući 50, 100, 200 i 500 eura, prikazane izbliza.
Podijeli vijest:

Prema najnovijim projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda, značajan rast bruto domaćeg proizvoda po stanovniku očekuje se u gotovo svim evropskim zemljama do kraja ove decenije. Međutim, rang lista najbogatijih država neće se bitno promijeniti, a Bosna i Hercegovina će ostati među najniže pozicioniranim u regionu.

Irska preuzima tron od Luksemburga

Analiza podataka iz MMF-ovog izvještaja “World Economic Outlook” za 2025. i 2030. godinu pokazuje da će Irska do kraja decenije preuzeti prvo mjesto po BDP-u po stanovniku izraženom u paritetu kupovne moći (PPP), zamijenivši Luksemburg na vrhu. Norveška, Švicarska i Danska će zaokružiti prvih pet najbogatijih evropskih zemalja.

Eksperti, međutim, upozoravaju da je irski BDP poznat po tome što ga značajno iskrivljuje snažna prisutnost multinacionalnih kompanija. Stoga se smatra da je bruto nacionalni dohodak (BND) puno bolji pokazatelj stvarne ekonomske aktivnosti ove zemlje.

BiH na samom dnu ljestvice

Donjih devet mjesta na listi od 41 evropske države uglavnom će zauzimati zemlje kandidati za članstvo u Evropskoj uniji. Bosna i Hercegovina trenutno zauzima 38. mjesto, a prema ovim prognozama tu će se i zadržati do 2030. godine. Iza naše zemlje su samo Moldavija, Kosovo i Ukrajina.

Razlike unutar same EU su i dalje izrazite. Danska predvodi preostale članice s oko 100.000 dolara po stanovniku, što je gotovo dvostruko više od Grčke s oko 54.000 dolara. Među velikim gospodarstvima, Njemačka ima najveću kupovnu moć, dok je Španija najslabija.

Jaz se produbljuje u nominalnim iznosima

Kada se gledaju nominalni iznosi izraženi u eurima, razlike između zemalja su još upečatljivije. Prema projekcijama MMF-a, BDP po stanovniku do 2030. će se kretati od svega 7.276 eura u Ukrajini do impresivnih 152.417 eura u Luksemburgu.

Opći obrazac ostaje nepromijenjen: zemlje sjeverne i zapadne Evrope grupiraju se na vrhu, dok istočna Evropa, a posebno zemlje kandidati za EU, znatno zaostaju. Ovi podaci jasno ukazuju na duboke ekonomske nejednakosti koje i dalje dijele kontinent.

   Tagovi