Iako se mnogo priča o “biološkom satu”, njegov značaj se često potcjenjuje, posebno u kontekstu plodnosti žena nakon 35. godine života. Helena Ban Frangež, dr. med., šefica Kliničkog odjela za reprodukciju na Ginekološkoj klinici Univerzitetske bolnice u Ljubljani, objašnjava kako se plodnost mijenja tokom godina, a napredak medicine ne može zaobići osnovna biološka pravila.

Prema njenim riječima, postoji ključna razlika između vjerovatnoće začeća i šanse da se trudnoća uspješno završi rođenjem živog djeteta. “Sposobnost začeća ne opada tako brzo kao vjerovatnoća da će trudnoća uspješno završiti porođajem”, naglasila je Frangež.

Kritična dob i promjene

Do otprilike 35. godine plodnost je obično relativno dobro očuvana, a razlike između žene od 28 i 32 godine su obično minimalne. Međutim, nakon ove dobne granice promjene postaju izraženije. Ne samo da opada vjerovatnoća začeća, već počinje rasti i udio spontanih pobačaja.

Nakon 40. godine pad plodnosti postaje još dramatičniji: začeće je znatno teže, a šansa za uspješan porođaj drastično se smanjuje. Frangež ističe da žene često potcjenjuju uticaj biološke dobi na plodnost, posebno jer to nije uvijek vidljivo spolja.

Zabluda redovnog ciklusa

Jedna od najčešćih zabluda je povezivanje redovnosti menstrualnog ciklusa sa kvalitetom jajnih ćelija. “Žene često nisu svjesne kako plodnost opada tokom godina, vjerovatno posebno zato što to nije uvijek vidljivo spolja. Redovnost ciklusa i dobrobit ne znače nužno dobar kvalitet jajnih ćelija”, objašnjava specijalistkinja.

Ovu činjenicu, kako navodi, pacijenticama je vrlo teško razumjeti i prihvatiti čak i tokom detaljnih razgovora. Također, žene često precjenjuju važnost općeg blagostanja, fizičke spremnosti i aktivnog načina života kao pokazatelja reproduktivnog zdravlja.

“Žena se može osjećati zdravo, vitalno i mlado, što ne odražava nužno njenu biološku dob u smislu plodnosti”, zaključuje Frangež, podsjećajući da biologija ima svoja nepobitna pravila koja moderna medicina može ublažiti, ali ne i potpuno zaobići.