Bangladeš se suočava sa ozbiljnim prekidima u telekomunikacionim uslugama zbog nestašice goriva, što je posljedica globalne krize koja je pogodila i Bliski istok. Vlada je u nedjelju reagovala povećanjem cijena goriva, ali to zasad nije donijelo olakšanje građanima koji satima čekaju na benzinskim pumpama.

Mogući potpuni mrežni kolaps

Mohammad Zulfikar, glavni sekretar Udruženja telekomunikacionih operatora Bangladeša (AMTOB), upozorio je da bi gašenje podatkovnih centara moglo izazvati lančane reakcije u čitavoj mreži. “Djelomični ili potpuni mrežni prekid mogao bi dovesti do zaustavljanja poziva, interneta, SMS poruka i svih drugih usluga ili prouzrokovati ozbiljne poremećaje”, rekao je za medije.

Dodao je da bi internet mogao postati bolno spor ili potpuno prestati s radom, budući da su podatkovni centri zapravo komandni čvorovi gdje se saobraćaj usmjerava i kontroliše.

Vladine mjere i reakcije građana

Vlada je u subotu povećala cijene goriva, uključujući dizel za 15 posto, sa 100 na 115 taka (0,93 dolara) po litri, i benzin za 16 posto, sa 116 na 135 taka (1,09 dolara) po litri. Ovo povećanje izazvalo je zahtjeve vlasnika autobusa i vodenog transporta za prilagođavanjem cijena karata.

Energetski ministar Iqbal Hasan Mahmud izjavio je novinarima u nedjelju da je Bangladeš morao povećati cijene zbog globalne krize. “Cijeli svijet je prilagodio cijene – čak i SAD”, rekao je. Depoima je naređeno da isporuče više goriva na benzinske pumpe po revidiranim cijenama, ali to zasad nije imalo značajniji efekat.

Md Sagar (30), vozač motocikla, kaže da nije vidio nikakvo poboljšanje. “Čekao sam tri sata i pomaknuo se samo nekoliko metara”, rekao je. Drugi vozač, Zakir Mia, izjavio je da mu je trebalo 16 sati u nedjelju da napuni rezervoar svog automobila. “Ljudi u redu morali su provesti 10-12 sati na benzinskim pumpama”, rekao je.