Bivši predsjednik Bugarske, Rumen Radev, koji je poznat po svojim proruskim stavovima, na putu je ka uvjerljivoj pobjedi na parlamentarnim izborima, pokazuju preliminarni rezultati izlaznih istraživanja. Njegova koalicija “Bugarima je dovoljno” osvojila je oko 30,5% glasova, što bi joj omogućilo formiranje nove vlade.

Radev može morati na kompromis

Tokom kampanje, Radev je povlačio paralele sa mađarskim bivšim premijerom Viktorom Orbanom, zagovarajući poboljšanje odnosa sa Moskvom i nastavak slobodnog protoka ruske nafte i gasa u Evropu. Također je kritikovao Evropsku uniju zbog prevelikog oslanjanja na obnovljive izvore energije.

Nije jasno koliko će njegovi stavovi uticati na spoljnu politiku Bugarske, članice NATO-a na jugoistočnom krilu EU, koja je u januaru ušla u eurozonu – potez koji je Radev kritikovao.

Izjavio je da je spreman da radi na reformi pravosuđa sa proevropskom reformatorskom koalicijom “Nastavljamo promjenu-Demokratska Bugarska” (PP-DB), koja je prema istraživanjima bila treća sa 11,3% glasova. Manjinska vlada također je opcija u parlamentu od 240 zastupnika, rekao je Radev.

“Bugarska će ulagati napore da nastavi svoj evropski put”, izjavio je. “Ali snažna Bugarska i snažna Evropa… trebaju pragmatizam jer je Evropa postala žrtva vlastite ambicije da bude moralni lider u svijetu bez pravila.”

Vođa GERB-a, Bojko Borisov, izgleda da je priznao poraz u objavi na Facebooku, ali je dodao i oprez: “Pobijediti na izborima je jedna stvar; vladati je sasvim druga. Izbori odlučuju ko je prvi, ali pregovori će odlučiti ko vlada.”

Bugarska se brzo razvijala nakon pada komunizma 1989. godine i pridružila se Evropskoj uniji 2007. Očekivano trajanje života naglo je poraslo, nezaposlenost je najniža u EU, a ekonomija ima veće garancije od ulaska u eurozonu u januaru.

Međutim, zaostaje za drugim zemljama EU po mnogim metrikama, a korupcija je i dalje endemska, uključujući i izbore, gdje je kupovina glasova raširena.

Troškovi života postali su posebno pitanje otkako je Bugarska usvojila euro. Prethodna vlada pala je usred protesta protiv novog budžeta koji predlaže povećanje poreza i veće doprinose za socijalno osiguranje.