Francuski zakonodavci su u ponedjeljak jednoglasno usvojili zakon koji će olakšati proces vraćanja umjetničkih djela i artefakata opljačkanih tokom kolonijalne ere zemljama njihovog porijekla. Ova odluka predstavlja ispunjenje političkog obećanja predsjednika Emmanuela Macrona, koji je još 2017. godine tokom posjete Ouagadougouu obećao da će olakšati povratak afričke kulturne baštine.

Pravni okvir i međunarodni odjek

Novi zakon posebno se odnosi na imovinu stečenu između 1815. i 1972. godine, a osmišljen je da pojednostavi do sada komplikovan postupak. Francuska je do sada bila sputana zakonodavstvom koje je zahtijevalo da se o svakom pojedinačnom predmetu iz nacionalne kolekcije glasa u parlamentu. Zemlja je preplavljena zahtjevima za restituciju od strane Alžira, Malija, Benina i drugih.

Kineski dnevnik China Daily ocjenio je donošenje zakona kao “prepoznavanje moralnog imperativa i neophodan korak ka ispravljanju istorijskih nepravdi”. Istaknuto je da samo Kineski muzej u palati Fontainebleau čuva preko 1.000 kineskih artefakata, te da je francuski potez “svjetionik nade” u globalnom pokretu za vraćanje ukradene kulturne baštine.

Političke podele i budući izazovi

Zakon je ipak izazvao političke podele. Dok je tvrda ljevica (LFI) zagovarala proširenje njegovog obima, krajnja desnica (National Rally) željela je ograničiti restituciju samo na države koje imaju “srdačne” odnose s Francuskom. Ovaj zahtjev dobija na značaju s obzirom na niz državnih udara u Zapadnoj Africi koji su na vlast doveli vojne hunte neprijateljski nastrojene prema Parisu.

Francuska je 2023. godine već usvojila dva okvirna zakona za vraćanje predmeta: jedan za robu opljačkanu od jevrejskih porodica tokom Drugog svjetskog rata, i drugi za repatrijaciju ljudskih ostataka iz javnih kolekcija. Novi zakon predstavlja nastavak tog procesa, a stručnjaci nadaju se da će francuska inicijativa postati nova početna tačka za globalni pokret.