Administracija predsjednika SAD-a Donalda Trumpa izrazila je optimizam povodom postizanja sporazuma kojim bi se okončao sukob s Iranom, istovremeno upozoravajući na pojačanje ekonomskog pritiska na Teheran ukoliko ostane prkosan. Iako je Trump izjavio da vjeruje kako je rat koji je pokrenuo uz Izrael krajem februara gotov, blokada pomorskog saobraćaja koju je najavio stupila je na snagu, a saobraćaj kroz Hormuški tjesnac i dalje je znatno ispod uobičajenog nivoa.

Ekonomski pritisak i pregovori

SAD su upozorile da bi mogle uvesti sekundarne sankcije kupcima iranske nafte, u očiglednom pokušaju da steknu polugu pred nove pregovore. Savjetnica Bijele kuće za odnose s javnošću Karoline Leavitt izjavila je da se “osjeća dobro u vezi s izgledima za postizanje dogovora”, nazivajući razgovore koje posreduje Pakistan “produktivnim i tekućim”. Poručnik maršal Pakistanske vojske Asim Munir stigao je u Teheran kako bi pokušao spriječiti obnavljanje sukoba, a iranski izvor za Reuters rekao je da će Munir nastojati “suziti jazove” između dvije strane.

Ministar finansija SAD-a Scott Bessent predvidio je da će kineska kupovina iranske nafte “pauzirati” zbog američke blokade, naglasivši da bi SAD mogle uvesti sekundarne sankcije na zemlje koje kupuju iransku sirovu naftu. “Iranci bi trebali znati da će ovo biti finansijski ekvivalent onoga što smo vidjeli u kinetičkim aktivnostima”, rekao je Bessent, referirajući se na kampanju zračnih napada SAD-a i Izraela.

Ključne tačke i regionalni uticaj

Rat je doveo do toga da je Iran efektivno zatvorio Hormuški tjesnac za sve brodove osim svojih, što je drastično smanjilo izvoz iz Zaljeva i primoralo uvoznike energenata da traže alternativne izvore. Iranska zajednička vojna komanda upozorila je da će zaustaviti trgovinske tokove u Zaljevu, Omanskom moru i Crvenom moru ako se američka blokada nastavi. Trump je također prijetio eskalacijom ukoliko se rat nastavi, istakavši u intervjuu za Fox Business Network da bi SAD mogle “uništiti sve njihove mostove za sat vremena”.

Iranske nuklearne težnje bile su ključna sporna tačka na prošlosedmičnim pregovorima. SAD su predložile 20-godišnju suspenziju svih nuklearnih aktivnosti Irana, dok je Teheran predložio prekid od tri do pet godina. Izrael je nastavio s napadima na Libanon ciljajući Hezbolah, koji podržava Iran, što dodatno komplikuje mirovne napore. Premijer Izraela Benjamin Netanyahu izjavio je da je Izrael “spreman za svaki scenario” kada je u pitanju rat s Iranom.