Novo istraživanje ukazuje na zabrinjavajuću pojavu u medicini – autizam kod djece se prečesto postavlja pogrešno. Stručnjaci upozoravaju da takve greške mogu imati ozbiljne posljedice po najranjivije, one koji zahtijevaju stalnu njegu, i njihove iscrpljene porodice.

Zabrinjavajući nalazi

Prema studiji koju su objavili Lester Liao, pedijatar iz Dečije bolnice u Montrealu, i Erik Fombon, direktor odjela za istraživanje autizma na Univerzitetu za zdravlje i nauku Oregona, gotovo polovini djece kojoj je prvobitno dijagnostikovan autizam, drugi specijalistički pregled nije potvrdio tu dijagnozu. Ovo dovodi u pitanje trenutne metode dijagnostikovanja ovog razvojnog poremećaja.

Istraživači ističu da se određena neuobičajena ponašanja, poput teškoća u održavanju kontakta očima ili hodanja na prstima, često automatski tumače kao znakovi autizma. Međutim, ova ponašanja ne moraju nužno ukazivati na taj poremećaj, već mogu biti povezana s drugim stanjima, poput anksioznosti.

“Pogrešno dijagnostikovanje autizma ostavlja bez podrške najranjivije, one koji ne mogu sami da se staraju o sebi i njihove iscrpljene porodice koje se neprekidno staraju o svojoj deci”, navodi se u studiji, naglašavajući potencijalno štetne efekte takvih grešaka.