Japanske kopnene snage za samoobranu preusmjeravaju više od 280 milijardi jena (1,76 milijardi dolara) u nabavku bespilotnih letjelica sposobnih za izviđanje i zračne udare, istovremeno ubrzavajući planove za povlačenje AH-64 Apache jurišnih helikoptera iz upotrebe. Ova odluka predstavlja dio šireg napora da se kopnene snage oslobode zavisnosti od jurišnih helikoptera za zračnu vatrenu moć, posebno američkih AH-1S i AH-64D, prema većem oslanjanju na bespilotne letjelice koje su znatno jeftinije za obuku osoblja i održavanje.

Promjena paradigme

Odluka odražava šire trendove u kojima vojski širom svijeta preispituju korisnost helikoptera u borbenim ulogama, prvenstveno na osnovu zapažanja o njihovoj ponekad upitnoj isplativosti na obje strane u ukrajinskom ratištu. U januaru 2026. godine, američka vojska je deaktivirala svoju 5. eskadrilu zračne konjice, 17. konjičke pukovnije, jedinicu za izviđanje i jurišne helikoptere stacioniranu u Južnoj Koreji više od tri godine. Analitičari su to široko protumačili kao odgovor na dokazanu ranjivost takvih letjelica na napade dronovima, posebno u ukrajinskom teatru.

Unatoč rastućim zabrinutostima u vezi s njihovom ranjivošću, SAD i nekoliko njegovih strateških partnera ipak se sve više oslanjaju na jurišne helikoptere za uloge protivzračne odbrane protiv jeftinih dronova. Radari, jeftino naoružanje i niski troškovi održavanja ovih letjelica čine ih u mnogim aspektima učinkovitijima za takve uloge od borbenih aviona.

Koji dronovi dolaze?

Ostaje neizvjesno koje će bespilotne letjelice Japan nabaviti kao zamjenu za Apache. Analitičari su nagađali da bi turski Bayraktar TB2S, razvijen uz značajnu podršku više članica NATO-a, mogao biti vodeći kandidat. Međutim, unatoč pokretanju vrlo značajne kampanje za promociju ovog aviona, njegove borben performanse u Siriji i ukrajinskom teatru bile su daleko od izvanrednih.

Letjelice su pretrpjele teške gubitke tokom sukoba sa sirijskim snagama početkom 2020. godine, kada ih je turska vojska u velikom broju rasporedila za pružanje zračne podrške islamističkim pobunjeničkim grupama u sirijskoj pokrajini Idlib, prvenstveno od protuzračnih sistema poput Pantsir-S1. Jedinice Bayraktara brzo su prestale s borbama na prvoj liniji protiv ruskih snaga početkom 2022. nakon što su pretrpjele ogromne gubitke od lokalne protuzračne odbrane, unatoč općem stanju nereda ruskih snaga u to vrijeme, što je navelo ukrajinsko Ministarstvo odbrane da naglasi potrebu za krstarećim i balističkim projektilima te za pilotiranim borbenim avionima.