Američka pomorska blokada Irana predstavlja veliku i dugotrajnu vojnu operaciju koja bi mogla izazvati nove odmazde Teherana i staviti golem pritisak na već krhki prekid vatre, upozoravaju stručnjaci. Predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je da će američka mornarica “započeti proces BLOKADE svih brodova koji pokušavaju ući ili izaći iz Hormuškog tjesnaca”.

Operacija i rizici

Centralno komandovanje američke vojske kasnije je pojasnilo da će se blokada odnositi samo na brodove koji idu u ili iz Irana, uključujući sve iranske luke u Perzijskom i Omanskom zaljevu. Trump je također rekao da će američke snage presresti plovila koja su platila takse Iranu, čak i ako su ta plovila sada u međunarodnim vodama. “Niko ko plati ilegalnu taksu neće imati siguran prolaz na otvorenom moru”, napisao je na Truth Social.

Konačni cilj, kako je rekao Trump, bio bi pritisnuti Iran da okonča svoju efektivnu blokadu tjesnaca, koji predstavlja usko grlo za oko 20 posto svjetske nafte, za sve osim za zemlje koje od Teherana osiguravaju siguran prolaz. Međutim, stručnjaci ističu da je blokada čin rata koji zahtijeva dugotrajno angažovanje značajnog broja ratnih brodova.

“Trump želi brzo rješenje. Realnost je da je ova misija teška za izvođenje sama i vjerovatno neodrživa u srednjem i dugom roku”, rekla je Dana Stroul, bivša visoka dužnosnica Pentagona za vrijeme Bidenove administracije, sada u The Washington Institute for Near East Policy.

Pitanja i izazovi

Američka vojska još nije ponudila osnovne detalje o blokadi, uključujući koliko će američkih ratnih brodova je provoditi, da li će se koristiti borbeni avioni i da li će bilo koji zaljevski saveznici pomoći u naporu. S dovoljno ratnih brodova, američka mornarica mogla bi uspostaviti blokadu koja bi zastrašila mnoge komercijalne tankere da pokušaju probiti se s iranskom naftom.

Ali, da li bi SAD bile spremne da se ukrcaju i zaplijene – ili čak oštete ili potope – brodove koji pokušaju probiti blokadu? Šta ako prevoze naftu za Kinu, veliku silu, ili američke partnere poput Indije ili Južne Koreje? I šta bi Iran učinio? Umirovljeni admiral Gary Roughead, bivši načelnik američkih pomorskih operacija, upozorio je da bi Iran mogao pucati na brodove u Zaljevu ili napadati infrastrukturu zaljevskih država koje ugošćuju američke snage.

“Iskreno vjerujem da će, ako počnemo to raditi, Iran imati neku vrstu reakcije”, rekao je Roughead. Iranske prijetnje pomorstvu dovele su do toga da su globalne cijene nafte skočile za oko 50 posto otkako su SAD i Izrael pokrenuli rat 28. februara.

Frustriran iranskim odbijanjem da okonča rat pod njegovim uslovima, Trump je 12. aprila također istaknuo mogućnost nastavka američkih udara unutar Irana, navodeći fabrike raketa kao jednu od mogućnosti. Američki senator Mark Warner iz Virginije, vodeći demokrata u Senatskom odboru za obavještajne poslove, doveo je u pitanje strategiju, napominjući da bi Iran mogao poslati brze čamce da miniraju tjesnac ili postavi bombe na tankere.

“Kako će to ikada sniziti cijene goriva?”, upitao je Warner na CBS-ovom “Face the Nation”. Hiljade američkih vojnih udara ozbiljno je oslabilo iransku vojsku. Ali analitičari kažu da je Teheran izašao iz sukoba kao mučan problem za Washington, s tvrđim vodstvom i zakopanom zalihom visoko obogaćenog urana.

Trump je 12. aprila zaprijetio da će “svaki Iranac koji puca na nas, ili na mirna plovila, biti RAZNEŠEN U PAKAO!”. Iranska Revolucionarna garda odgovorila je izjavom upozoravajući da će se vojna plovila koja se približavaju tjesnacu smatrati kršenjem prekida vatre i da će se s njima oštro i odlučno postupti, naglašavajući rizik od opasne eskalacije.

Stroul je rekla da će kriza zahtijevati dugoročne, međunarodne napore da se riješi. “Dugoročno, ovo će se morati riješiti diplomatijom i međunarodnom političkom voljom”, rekla je.