Rusija i Ukrajina izveli su masovne napade bespilotnim letjelicama jedan na drugog u noći između 10. i 11. aprila, samo nekoliko sati prije nego što je trebalo stupiti na snagu privremeno primirje povodom pravoslavnog Uskrsa. Prema zvaničnim podacima, Rusija je lansirala najmanje 160 dronova na ciljeve u Ukrajini, pri čemu su poginule četiri osobe na istoku i jugu zemlje.

Među najteže pogođenim područjima bio je južni Odeški region, gdje su vlasti potvrdile dvoje mrtvih i štetu na civilnoj infrastrukturi. Kao odgovor, talas ukrajinskih dronova izazvao je požar na naftnom depou i oštetio stambene zgrade u ruskom Krasnodarskom kraju.

Primirje i skepsa

Kremlj je naredio privremeno primirje koje je trajalo od 11. aprila u 16 sati do kraja 12. aprila, ukupno 32 sata. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy izjavio je da je Kijev “više puta istakao” spremnost za poštivanje primirja za Uskrs i da je spreman uzvratiti istom mjerom. Međutim, mnogi Ukrajinci su izrazili skepsu u vezi s tim hoće li se primirje održati, s obzirom da su se obje strane tokom sličnog primirja 2025. godine optužile za stotine kršenja.

Pregovori pod vodstvom SAD-a, usmjereni ka okončanju četverogodišnjeg sukoba, zastali su posljednjih sedmica zbog rata na Bliskom istoku. Čak i prije tog sukoba, napredak ka mirovnom sporazumu bio je spor, prvenstveno zbog nesuglasica oko teritorijalnog pitanja. Ukrajina je predložila zamrzavanje sukoba duž trenutne linije fronta, dok Rusija to odbija, zahtijevajući da Ukrajina prepusti svu teritoriju Donjecke oblasti koju trenutno kontroliše – što Kijev smatra neprihvatljivim.

Zastoji na fronti i vanjski faktori

Rat je koštao stotine hiljada života i prisilio milione da napuste svoje domove, čineći ga najsmrtonosnijim sukobom u Evropi od Drugog svjetskog rata. Nakon četiri godine, borbe na frontu gotovo su se zaustavile. Rusija je ostvarila male teritorijalne dobitke po visokoj cijeni, ali je Kijev nedavno uspio da se izbori za odredeni povratak na jugoistoku. Prema američkom Institutu za proučavanje rata (ISW), ruska ofanziva usporava od kraja 2025. godine.

Osim ukrajinskih protivnapada, analitičari usporavanje pripisuju i zabrani Rusiji da koristi satelite SpaceX-ovog Starlink sistema, kao i naporima Moskve da blokira Telegram aplikaciju. Ipak, situacija ostaje nepovoljna za Ukrajinu u Donjeckoj oblasti, prema gradovima Kramatorsk i Slovjansk. Moskva trenutno kontrolira nešto više od 19 posto ukrajinske teritorije, od čega je većina osvojena u prvim sedmicama sukoba.