Administracija predsjednika SAD-a Donald Trumpa razmatrala je, ali je odustala od nacionalnog televizijskog obraćanja povodom postignutog primirja s Iranom. Prema informacijama tri američka zvaničnika, neki savjetnici su privatno izrazili zabrinutost da bi se time mogao “preprodati” dogovor koji je još uvijek vrlo krhak.

Odluka ukazuje na balansiranje Trumpove administracije, koja je željela projektovati rano povjerenje u sporazum o pauzi u borbi i otvaranju Hormuškog tjesnaca, iako su pomoćnici prepoznali njegovu krhkost.

Unutrašnje rasprave i poricanje

Izvori su rekli da je Trumpu odgovoreno da ne drži govor. Međutim, Bijela kuća je u saopćenju demantovala da su rasprave uopće stigle do nivoa predsjednika, nazvavši ove tvrdnje “lažnim vijestima”. Zvaničnici su govorili pod uslovom anonimnosti kako bi raspravljali o unutrašnjim konsultacijama.

Trump je na kraju primirje najavio putem društvene mreže, samo nekoliko sati prije utorka navečer, nakon čega je prijetio da će uništiti “cijelu iransku civilizaciju”. Preokret je označen kao jedan od najiznenadnijih ratnih zaokreta od strane američkog predsjednika.

Nedostatak jasnoće i krhko povjerenje

Prema izvorima, Trumpovi viši savjetnici su radili na razjašnjavanju detalja sporazuma i nisu smatrali da imaju dovoljno jasnoće da bi predsjednik mogao da se obrati naciji. Jedan od izvora je naveo da je Trump bio “nepokolebljiv” u želji da održi obraćanje.

Prethodne sedmice, 1. aprila, Trump je održao 19-minutno obraćanje u udarnom terminu, braneći svoje postupanje u ratu i ocrtavajući planove za agresivne udare na Iran tokom naredne dvije do tri sedmice. Još jedno obraćanje bi mu omogućilo da objasni promjenu kursa.

Primirje je zaustavilo američke i izraelske zračne udare na Iran, ali nije okončalo blokadu Hormuškog tjesnaca, koja je izazvala najveći poremećaj globalne energetske ponude u istoriji, niti je smirila paralelni rat koji Izrael vodi protiv Hezbollaha, koji podržava Iran, u Libanu.

Tjesnac je i dalje bio zatvoren u petak, a Izrael je razmjenjivao vatru sa Hezbollahom u Libanu. SAD i Iran su svaki posebno opisali ova dva spora kao kršenje njihovog sporazuma o primirju na dan prvih mirovnih pregovora u ratu.

Trump je iskazao svoju frustraciju, objavljujući da Iran ne poštuje dogovor i rekavši ranije u petak: “Jedini razlog zašto su danas živi je da pregovaraju!”

Ipak, SAD i Iran šalju pregovarače visokog nivoa u Islamabad na pregovore koji počinju u subotu. Američku delegaciju će predvoditi potpredsjednik JD Vance, koji je u petak rekao da su SAD spremne da pregovaraju u dobroj vjeri. “Ako će pokušati da nas prevare, onda će otkriti da pregovarački tim nije baš tako prijemčiv”, rekao je Vance.

Analitičari upozoravaju da između dvije strane postoji malo povjerenja, a Trumpovo upozorenje od utorka da će “cijela civilizacija umrijeti večeras” ako njegovi zahtjevi ne budu ispunjeni, moglo je nanijeti više štete.

Trump je, u svom prvom mandatu, izašao iz nuklearnog sporazuma iz 2018. koji je njegov prethodnik pregovarao s Iranom, a zatim je 2025. bombardirao iranska nuklearna mjesta tokom pregovora. Trump je pokrenuo rat protiv Irana 28. februara, iako je posrednik Oman izražavao nade za pregovaračko rješenje.

“Dakle, postoji urođeni nedostatak povjerenja koji će zbuniti svaku buduću diplomatiju”, rekao je Justin Logan, direktor studija odbrane i vanjske politike u think-tanku Cato Institute sa sjedištem u Washingtonu.

Pentagon je rekao da su američki i izraelski napadi nanijeli generacijski udarac iranskoj vojnoj sposobnosti. Međutim, analitičari kažu da će Iran vjerovatno izaći iz sukoba kao dosadni, dugoročni problem za Washington: oslabljeni protivnik, ali sa tvrdokornijim rukovodstvom i skrivenom zalihom visoko obogaćenog urana.

Teheran je također pokazao svoju sposobnost da zatvori Hormuški tjesnac, dajući mu moćnu polugu nad globalnim energetskim tržištima i zaljevskim rivalima, kažu oni.