Najava dvonedeljnog primirja na Bliskom istoku izazvala je trenutni pad cijena nafte i prirodnog gasa na svjetskim tržištima, što je podiglo nade u sniženje računa za energiju. Međutim, stručnjaci upozoravaju da će potrošači možda morati čekati mjesecima da bi uštede stigle do njihovih kućanstava.

Krhka nada za potrošače

Evropske cijene gasa pale su za oko 20%, dok je cijena sirove nafte “Brent” također zabilježila značajan pad nakon objave primirja između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana. Sporazum uključuje i iransku saglasnost za privremeno ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, ključnog energetskog koridora kroz koji se transportuje oko petine svjetske nafte i tečnog prirodnog gasa. Ova obaveza Teherana dala je tržištima nadu da će se trgovinski tokovi nastaviti, što bi trebalo smanjiti pritisak na cijene.

Ipak, stručnjaci ističu da krhko primirje može ugroziti stabilnost cijena. Energetske kompanije često štite kućanstva i preduzeća od naglih skokova cijena strategijom “hedžing”, kupujući gas i struju unaprijed. Zbog toga, čak i kada cijene značajno padnu, može proći šest do devet mjeseci prije nego se uštede odraze na računima krajnjih potrošača. Oni sa fiksnim tarifama neće vidjeti nikakvo sniženje dok im ne istekne ugovorni rok.

Geopolitika određuje putanju cijena

Analitičari nude pomiješana mišljenja o budućnosti cijena. Jahdijan Falah iz trgovačke firme Trianel smatra da bi uspješno primirje moglo biti “prekretnica” za rebalansiranje globalnog tržišta gasa, dovodeći do pada tzv. premija rizika. Međutim, održivi pad cijena zavisi od jasnih dokaza o nesmetanom nastavku brodarskih aktiviteta kroz moreuz.

Kaspar Hobhaus, istraživački analitičar Evropskog instituta za bezbjednosne studije (ISS), ističe da će praksa biti manje jasna. “Zavisiće od formata primirja, od toga da li će se pretvoriti u trajni mir i od toga kako se Evropljani pripremaju da ublaže budući šok u snabdijevanju naftom i gasom”, rekao je Hobhaus za Euronews.

Oštećenja na postrojenjima za tečni prirodni gas (LNG) u Kataru i UAE, uzrokovana iranskim vazdušnim napadima u martu i aprilu, također predstavljaju izazov za brzi oporavak proizvodnje. KatarEnergy je izvijestio da je 17% njenih izvoznih kapaciteta oštećeno, što će otežati povećanje proizvodnje u kratkom roku.

Sa druge strane, predsjednik Francuske unije naftne industrije, Olivije Gantoa, optimističnije gleda na situaciju. On predviđa da bi cijene goriva na pumpama mogle pasti za “5 do 10 centi” po litri “vrlo brzo”, možda već u roku od jednog ili dva dana, ako se cijena sirove nafte stabilizuje na novom, nižem nivou.

Iako bi prekid vatre mogao donijeti brzi pad globalnih cijena energije, analitičari zaključuju da će efekti biti različiti: cijene dizela mogu pasti za nekoliko nedjelja, dok će sniženje računa za struju možda trebati mjesecima da stigne do potrošača.